POLITIKA
”Uvjeren sam da je g. Radončić angažiran
upravo onoliko koliko je potrebno da se stabilizira vlast u Federaciji, i to je
njegova ključna misija, a ne ambicija za vlašću. Njegova procjena je kako u
ovom trenutku nije nužno da se uključuje u državnu razinu i to respektiram.Nema
tu nikakvog političkog kalkuliranja, već je stvar zrele političke procjene,”
rekao je lider HDZ-a i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u
razgovoru za „Slobodnu Bosnu”
FOTO: Čović (Agencije)
Lider HDZ-a i hrvatski član Predsjedništva
BiH Dragan Čović rezimirao je u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ angažman u 2015.
godini, govorio o brojnim državničkim posjetama, komentirao svoju ulogu
posrednika između zavađenih bošnjačkih političara i otkrio zašto je postao
„časnik za vezu“ između zvaničnog Sarajeva i Banje Luke.
Mnogi Vam zamjeraju da jednako ne brinete o
interesima Hrvata u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, da ste ove druge
potpuno zanemarili. Banjalučki biskup Franjo Komarica nedavno je upozorio kako
je nedopustivo da se Hrvatima u Republici Srpskoj dokidaju prava koja imaju kao
konstitutivan narod i da su u lošijoj poziciji od nacionalnih manjina. Slažete
li se s njegovim mišljenjem?
Činjenica je da su danas Hrvati u
demografskom smislu najugroženiji u odnosu na druga dva naroda. To je posebno
izraženo u RS-u, ali i u mnogim područjima Federacije BiH. Na žalost, to nije
samo rezultat rata već i poraća, gdje se naročito ističe loša gospodarska i
socijalna situacija u zemlji.
BiH još uvijek nije poželjno mjesto za
živjeti i razvojni procesi, ma koliko se mi trudili, idu previše sporo. Uvjeren
sam da Hrvati odlaze i zbog institucionalne nesigurnosti koju kao narod
osjećaju u ovoj zemlji.
Kao neko ko nije samo izabran iz reda
hrvatskog naroda, već je prije svega izabran od hrvatskog naroda, svjestan sam
svih manjkavosti političkog i administrativnog ustrojstva BiH koje svim
narodima ne pruža istu razinu institucionalne zaštite.
Tu su dakako u najlošijoj poziciji Hrvati
koje se pomno isplaniranim izbornim inženjeringom može mandatno a potom i
trajno de-konstituirati, staviti izvan institucija sistema i mogućnosti učestvovanja
u njihovom radu, što je već u više navrata i na više načina učinjeno i viđeno
(prisjetimo se samo Alijanse za promjene iz 2000., Platforme iz 2010. ili
dvostrukog izbora člana Predsjedništva koji je bio iz reda hrvatskog naroda,
ali nije bio hrvatski član Predsjedništva BiH).
Sve navedeno, uz posjedovanje hrvatskog
državljanstva i putovnice, koji samo olakšavaju kretanje ali zapravo ne
predstavljaju stvarni razlog sklonosti Hrvata odlasku u inostranstvo, negativno
utiče na ostanak Hrvata u svim krajevima BiH, a posebice u Republici Srpskoj.
Međutim, problemi Hrvata u RS-u nisu
izdvojeni niti su poseban fenomen, u sličnoj su poziciji svi narodi gdje god su
u manjini. Problem je što se provođenje konstitutivnosti svodi na nekoliko
vidljivih pozicija od kojih manjinske zajednice suštinski nemaju izravne
koristi.
Tu još uvijek nemamo posebna rješenja u
vidu kulturnih, obrazovnih politika i mehanizama koji garantuju političku, a
potom i društvenu uključenost manjinskih zajednica na lokalnoj razini. Najbolje
bi bilo kada bi i Hrvati i Bošnjaci imali dovoljno poluga na raspolaganju da
samostalno utiču na neke procese i da ne ovise o svojim, uvjetno rečeno,
političkim centrima u Federaciji, kao i da Srbi u Federaciji imaju tu mogućnost
u odnosu na Republiku Srpsku.
To je moguće jedino ukoliko sistem
inkorporira zaštitne elemente koji će manjinskim zajednicama garantovati potreban
vid institucionalne ili neteritorijalne autonomije na nižim administrativnim
razinama.
Srbi iz Federacije nemaju mogućnost
izabrati svoje predstavnike u klub Srba Parlamenta FBiH, već to čine drugi,
koji su većina umjesto njih. Slična je situacija i sa Hrvatima i Bošnjacima u
RS-u.
Osim toga, državni Dom naroda ne
inkorporira izbornu volju Hrvata i Bošnjaka iz RS-a i Srba iz Federacije, a
trenutno ne postoji niti klub ostalih.
Plašite li se da će, nakon što je
predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić odbio ponudu da uđe u Vijeće ministara BiH,
doći do nove političke krize na državnoj razini?
Nemam takvih bojazni. Uvjeren sam da je g.
Radončić angažiran upravo onoliko koliko je potrebno da se stabilizira vlast u
Federaciji, i to je njegova ključna misija, a ne ambicija za vlašću. Njegova
procjena je kako u ovom trenutku nije nužno da se uključuje u državnu razinu i
to respektiram.
Nema tu nikakvog političkog kalkuliranja,
već je stvar zrele političke procjene. To se naravno može promijeniti i pitanje
ulaska SBB-a u Vijeće ministara se već u skorije vrijeme može nametnuti kao
nešto što je nužno kako bi BiH na učinkovitiji način nastavila ispunjavat svoje
reformske obaveze.
Međutim, i tada kao i sada to će isključivo
biti stvar odluke g. Radončiča i SBB-a.
(The Bosnia Times)
