ANALITIKA
“Ne treba povlačiti nove linije
podjela u Evropi na temelju etničke pripadnosti, nacionalnosti ili vjere. Historija
BiH govori nam koliko to može biti opasno. Naša evropska kultura temelji se na
otvorenosti, a ne na segregaciji,” izjavila je Federica Mogherini.
FOTO: Mogherini (AFP)
Rado sam prihvatio poziv svog prijatelja
Andreja Plenkovića i drugih zastupnika Evropskog parlamenta iz Hrvatske koji su
organizovali na visokoj razini konferenciju o budućnosti Bosne i Hercegovine,
dvadeset godina poslije Daytona. U potpunosti sam inače posvećen pomoći BiH –
rekao je za Globus Johannes Hahn, evropski povjerenik za politiku prema
susjedima i proširenje, neposredno pošto je u Bruxellesu završila konferencija
o BiH koja je okupila kremu evropskih političara.
Ali, idila oko evropske perspektive BiH
trajala je vrlo kratko. Još se dvojica članova Predsjedništva BiH Dragan Čović
i Bakir Izetbegović nisu vratila iz sjedišta Evropskog parlamenta u Sarajevo
već je Milorad Dodik, prvi čovjek Republike Srpske, najavio prekid veza s
institucijama BiH. Zato je možda bilo preambiciozno ono što su nam potvrdili u
Bruxellesu i Hahn i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini da je
vrijeme da Bosna iz daytonske krene prema bruxelleskoj perspektivi.
“Kao i gospođa Federica Mogherini tako i ja
želim prije svega pomoći ovoj zemlji u ispunjavanju preduvjeta da bi bili
spremni za iduću fazu svog evropskog integracijskog procesa”, kazao nam je
Hahn. Na naše izravno pitanje je li BiH visoko na listi prioriteta Evropske
unije u sljedećem periodu, Hahn je potvrdno odgovorio reporteru Globusa, uz
naglasak da će se o BiH u periodu koji slijedi razgovarati u mnogim
institucijama EU.
“Konferencija koju su orgaizovali hrvatski
europarlamentarci bila je sjajan uvod za prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju
i pridruživanje između BiH i EU.”
Bruxelleski skup o BiH u organizaciji
Hrvata ipak je važan iz više razloga. Prije svega, spojilo se nespojivo, da
hrvatski zastupnici iz tri politička bloka organizuju tako značajan skup, a da
niko ne grabi uspjeh za sebe. Gotovo da se ne pamti da je toliko jaka evropska
reprezentacija došla na jedan bruxelleski skup u organizaciji hrvatskih
zastupnika, što je još jedna potvrda da je izabran dobar tajming i prava tema.
To je bila i opomena hrvatskoj službenoj politici koja nije našla za zgodno da
organizuje takav skup, a trebali su. Pogotovo u vrijeme kad svi preispituju
budućnost BiH, ali i zbog problematičnog odnosa prema Hrvatima u toj državi. I
na kraju, nimalo nevažno, Evropa uz asistenciju SAD-a grčevito kupuje vrijeme
kako bi pronašla novi model, jer je daytonski istrošen, o čemu su govorili
gotovo svi učesnici skupa u Evroparlamentu. Zato je svaka inicijativa više nego
dobrodošla.
Ideju za skup hrvatski evroparlamentarci iz
redova desne koalicije iznijeli su Draganu Čoviću za vrijeme kongresa Evvropske
pučke stranke u Madridu. Predloženo mu je da zainteresira dvojicu svojih kolega
iz Predsjedništva, što je on i učinio. Poziv je bio upućen i Amerikancima, jer
svi dobro znaju da bez aktivne uloge Washingtona nema neke jasne vizije
budućnosti BiH. Tako je američki predstavnik na skupu u Bruxellesu Brian Hoyt
Yee kazao da se ne treba ustručavati od rasprava o daljnjoj ustavnoj reformi u
BiH. A dva dana prije skupa u Bruxellesu su bili i banjalučki biskup Franjo
Komarica i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, obojica snažno angažovani
da se stvore uvjeti za povratak Hrvata u Republiku Srpsku.
Petero hrvatskih evroparlamentaraca, Andrej
Plenković, Tonino Picula, Jozo Radoš, Dubravka Šuica i Davor Ivo Stier, vrlo se
brzo složilo u svemu potrebnom da se takav skup uopšte priredi. Rumunj Cristian
Preda, izvjestitelj Parlamenta za BiH, bio je šesti član organizacijskog
odbora, a jedan od motiva zašto su baš Hrvati krenuli s takvom inicijativom je
sigurno da se ponovno na dnevni red stavi vruća tema ravnopravnosti sva tri
naroda u BiH.
“Često brojniji preglasavaju manje brojne”,
naglasio je Čović.
“Ako pogledamo unazad, vidimo da se mnogo
toga promijenilo, nabolje. Dvadeset godina poslije Daytona moramo gledati prema
naprijed. A gledati naprijed znači pogledati zajedničku budućnost unutar Evropske
unije, put od Daytona do Bruxellesa”, tvrdi Federica Mogherini, šefica
diplomacije EU, koja je najavila i skorašnji posjet Sarajevu.
Da sporazum iz Daytona koji je zaustavio
najkrvaviji rat u srcu Evrope više nije čarobna formula kako držati tri naroda
u BiH na okupu, posve je jasno. Iz Banje Luke stalno mašu prijedlogom o
referendumu za odcjepljenje, Hrvati su na papiru ravnopravni, ali ih se
najčešće preglasa, a Sarajevo je sve manje multikulturalni grad. Svi su i u Bruxellesu
svjesni da prijeti opasnost da Bosna postane jedan od centara iz kojeg bi
se regrutirao terorizam. Evropski put BiH samo je jedna zgodna fraza, miljama
udaljena od prakse, pa je država sigurno na samom začelju onih koje će, možda,
jednog dana postati članica Unije. U ovom trenutku neozbiljno bi bilo uopće
predviđati datum. Dakle, tema za jedan takav skup bilo je napretek.
To je, uostalom, BiH stvarnost, pa koliko
god su se i učesnici bruxelleskog skupa trudili govoriti pozitivno i
optimistično, već sama činjenica da je treći član Predsjedništva BiH Mladen
Ivanić otkazao dolazak istog dana kad je počela konferencija, ispričavši se da
je bolestan, pokazuje da baš sve nije tako jednostavno. Bez obzira na to što je
Izetbegović pravdao svog kolegu ‘opravdanjem’ da nedolazak sigurno nema
političke konotacije.
Možda nema, možda ipak ima. Mogherini
slikovito kaže da je dvadeset godina možda puno vremena, ali i nedovoljno da se
izbaci sve loše iz proteklog rata.
“Mi ne trebamo povući nove linije podjela
unutar Evrope na temelju etničke pripadnosti, nacionalnosti ili vjere. Vaša historija
nam govori koliko to može biti opasno. Naša kultura, naša evropska kultura
temelji se na otvorenosti, a ne na segregaciji”, tvrdi visoka predstavnica EU
za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Johannes Hahn govorio nam je i o konkretnim
problemima, od kojih je najakutniji činjenica da je čak šezdeset posto mladih
ljudi između 15 i 24 godine u BiH bez posla. ”To je najviša stopa
nezaposlenosti mladih u Evropi, što je krajnje neprihvatljivo”, smatra Hahn, po
kojem dogovor o provođenju reformi nije samo birokratska vježba. Ne vrati li se
povjerenje građana u institucije, malo je nade da će BiH zaista krenuti na evropski
put. ”Ostat ćemo zemlja staraca, jer će svi mladi otići”, konstatacija je
Bakira Izetbegovića. A kad je riječ o Dodikovu soliranju i odluka o prekidu saradnje
sa Sudom I Tužilaštvom BiH te Državnom agencijom za istrage i zaštitu
proglašena je kočnicom za uspostavu vladavine prava na cijelom području BiH. Svi
su je osudili, od Evropske komisije do Visokog predstavnika u BiH Valentina
Inzka, a Čović i Izetbegović pozvali su na poštovanje zakona i Ustava.
“Vrijeme je da svi akteri u BiH postanu
svjesni da je nemoguće graditi evropsku budućnost BiH kao stabilne i
funkcionalne zemlje uz podmetanja klipova inspiriranih secesionističkim
namjerama. U EU se može isključivo konstruktivnim dijalogom predstavnika svih
naroda o ključnim pitanjima za BiH”, zaključili su evro-parlamentarci iz
HDZ-ovih redova.
A kao da se Mostova mantra iz Hrvatske o
potrebi reformi prelila i u Bruxelles, pa nam je Hahn ponovio kako je BiH ponovo
na reformskom putu.
”Mislim da smo zbog toga svi sretni. Možda
se može reći i da je Bosna i Hercegovina najbolji učenik u razredu”, rekao je optimistično
evropski povjerenik koji će biti i presudan u ocjenjivanju napora zemlje je li
zaista počela s reformama. Tu riječi neće mnogo pomoći, pa ni one gospođe
Mogherini koja je poručila: “Mi smo s vama.”
(The Bosnia Times, Globus, Autorica: Jurica
Kolbler)
