Ako cijene nafte ne porastu, novac koji se sada koristi, povlačenjem sredstava iz fonda za opće rezerve, jednostavno će se potrošiti, prenosi Bliski Istok Monitor, pozivajući se na zvaničnika, Baraka Al Šeranana.
Kuvajtski budžetski deficit dostigao je 18,44 milijarde dolara u fiskalnoj 2019-2020, koja je završila u martu. Deficit će se povećati u ovoj fiskalnoj godini, usljed pada cijena nafte i pandemije, pa potencijalno može dostići 45,78 milijardi dolara (14 milijardi kuvajtskih dinara). Ovo je više od prethodne projekcije deficita od 25,18 milijardi USD (7,7 milijardi dinara).
U januaru ove godine, kada je Kuvajt planirao budžet za fiskalnu 2020-2021, veličina predviđenog deficita u budžetu je bila 3,33 milijarde dolara, na osnovu projekcija cijena nafte od 55 dolara za barel Brenta. Budžetski jaz bio je za 19 procenata veći od deficita za prethodnu fiskalnu godinu, jer se zemlja skoro u potpunosti oslanja na prihode od nafte za punjenje budžeta, a nije bila u stanju da se oporavi od uticaja prethodnog pada cijena nafte prije ovog novog pada.
Kako ne bi ispraznili fond koji koristi za pokrivanje trenutnog manjka i da nastave isplate plata administraciji, parlament Kuvajta raspravlja o novom zakonu o dugu kojim će vladi odvezati ruke da se u narednih 30 godina zaduži do 65,4 milijarde dolara (20 milijardi dinara). .
Fond za opće rezerve je iskoristio čak 13,04 milijarde dolara (četiri milijarde dinara) u samo stotinu dana od udara pandemije, prema Kuvajtskom državnom fondu za bogatstvo, Kuvajtskoj Investicijskoj Upravi.
Kuvajt je jedna od šest zaljevskih ekonomija koja je previše zavisna od prihoda od nafte da bi imala sopstvenu udobnost. U nedavnoj prognozi analitičara koje je anketirao Reuters, očekivano je da će se zaljevske ekonomije ove godine smanjiti prije nego što se oporave 2021. Sudeći prema najnovijim podacima iz Kuvajta, neće se svi uskoro moći oporaviti.
(TBT)