COVID-19 ometa programe humanitarne pomoći skrećući pažnju s kriza i preusmjeravajući financijska sredstva velikih sila koje se u vlastitim kućama bore sa smrtonosnim virusom te se smanjuju izdvajanja novčanih sredstava za ionako krhke ratom pogođene ekonomije, kažu oni.
– Velika je zabrinutost da će ekonomski utjecaj (pandemije) izazvati više nereda, više sukoba – kaže UN-ov stručnjak u New Yorku Richard Gowan. “Tek smo u prvom činu vrlo dugotrajne drame”, kaže za AFP.
Poziv glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u ožujku za uspostavom globalnog prekida vatre uvelike je ostao neuslišan, a sukobi su se nastavili u žarištima poput Jemena, Libije ili Sirije.
Epidemiološke mjere zabrane kretanja ograničavaju kretanja mirovnih izaslanika, mirovnih snaga i nevladinih agencija otežavajući posredovanje i dostavu te raspodjelu prijeko potrebne pomoći sve ranjivijem stanovništvu.
U Jemenu gdje su deseci hiljada civila umrli od 2015. u, po UN-u, najgoroj svjetskoj humanitarnoj krizi, sukobi jačaju, kažu diplomati koji za tu državu kažu da je “u slobodnom padu”.
– Gladomora je opet na obzoru. Sukob ponovno jača. Ekonomija je ponovno u raspadu. Humanitarne agencije su gotovo bez novaca. I još i novi problem – covid-19 širi se bez kontrole – kaže dužnosnik UN-a Mark Lowcock zadužen za humanitarnu pomoć.
Britanski diplomat kazao je Vijeću sigurnosti UN-a da je koronavirus i do 70 posto srezao novčana izdvajanja za tu zemlju koja su je održavala na životu. Od travnja je polovica obitelji u Jemenu ostala bez najmanje polovice prihoda.
– Pomognite Jemenu sada ili promatrajte kao zemlja pada u bezdan – poručio je.
Lowcock je upozorio i na poražavajuće ekonomske pokazatelje za Siriju čija je ekonomija desetkovana gotovo desetljećem građanskog rata.
Mjere zabrane kretanja kojima se želi spriječiti širenje koronavirusa u Siriji jedan su od faktora koji će doprinjeti ovogodišnjem padu ratom uništenog gospodarstva od sedam posto.
Prema diplomatu gubitak radnih mjesta u proteklim mjesecima povećao je nezaposlenost sa 42 posto u prošloj godini na 50 posto u ovoj.
Diplomati kažu da zapadne zemlje smanjuju humanitarnu pomoć koju šalju u zone pogođene humanitarnom krizom jer se okreću spašavanju vlastitih ekonomija pogođenih koronavirusom.
Analitičari kažu da je pandemija usporila mirovne napore jer su mirovni posrednici susrete zamijenili virtualnim pozivima preko Zooma ili Skypea.
U januaru na samitu kojemu je u Berlinu domaćin bila Njemačka svjetski vođe obvezali su se na prekid stranog miješanja u građanski rat u Libiji i poštivanje embarga na oružje u okviru plana da se okonča devetgodišnji sukob.
No prošlog je mjeseca Guterres osudio upletanje “bez presedana” u ratom razorenu zemlju u kojoj Rusija i Turska podupiru suprotstavljene strane.
– Sada je fokus Njemačke očigledno na podizanju europske ekonomije – kaže Richard Gowan iz think-tanka International Crisis Group.
Stručnjaci također pomno i sa zabrinutošću prate stanje u Libanonu u kojemu traje najgora ekonomska kriza od građanskog rata 1975.-1990. U toj zemlji nekontrolirana inflacija i kontrola prometa kapitala daju zamah siromaštvu, očaju i nasilnim uličnim prosvjedima.
– Širom svijeta slika je vrlo sumorna i depresivna – kaže diplomat UN-a za AFP.
– Nazadovanje ekonomije samo će pojačati sukobe u tim zemljama – dodaje on.
(TBT)
