Američke sankcije protiv Irana za obuzdavanje nuklearnog programa zemlje, zemlje koju Washington i Izrael smatraju prijetnjom regionalnoj stabilnosti, “neće moći baciti Iran na koljena”, rekao je u subotu predsjednik Hassan Rouhani, dodavši da će solidarnost njegovog društva biti od pomoći naciji u preživljavanju mjera koje je nametnula Bijela kuća.
Ali nije samo “solidarnost” nacije ono što bi trebalo držati glavu nacije ”iznad vode”. To bi trebao činiti i nedavno potpisan ugovor s Kinom, koji treba uvesti milijarde dolara u iransku privredu, koja je oštećeno gore spomenutim sankcijama i raširenom pandemijom koronavirusa, virusa koji je odnio živote više od 15.000 ljudi u zemlji.
ZAJEDNIČKI INTERES
Dok se od Irana očekuje da Kinu snabdijeva naftom idućih 25 godina po sniženim cijenama, Peking bi trebao upumpati oko 400 milijardi dolara u Islamsku republiku, proširujući prisustvo u sferama kao što su bankarstvo, telekomunikacije i građevina, uključujući i izgradnju projekata vezanih za luke i željeznice.
Sporazumom na 18 stranica također je predviđena opsežna vojna suradnja koja uključuje zajedničke vježbe, razvoj oružja i razmjenu obavještajnih podataka, a sve u ime “borbe protiv terorizma, droge, trgovine ljudima i prekograničnih zločina”.
A Danny Yatom, bivši šef izraelske špijunske agencije Mossad, kaže kako je to zapravo dio opće politike Pekinga radi širenja svog utjecaja u regiji.
“Baš kao što je to bio slučaj u Africi, gdje je Kina dobila pristup infrastrukturnim projektima od više milijardi dolara, Peking koristi isti trik na Bliskom istoku, sklapajući dogovor s Teheranom. Njihov je cilj ovdje jednostavan: sve što žele je dobiti pristup Mediteranu, pomoću kojeg će se moći približiti EU [najvećem kineskom trgovinskom partneru]”.
IZRAEL VRLO SUMNJIČAV
Iako za Evropu taj sporazum još ne izaziva zabrinutost, za Izrael, kaže Yatom, bi mogao predstavljati ozbiljnu stvar, posebno s obzirom na to da bi oživljavanje iranske ekonomije moglo potencijalno potaknuti ulaganja Teherana u projekte koji bi mogli staviti sigurnost židovske države u opasnosti.
“Jednom kada Kina počne s ulaganjem novca, to će neizbježno dovesti do olakšavanja situacije vezane uz iransku ekonomiju; nakon što to učini, Teheran će moći dijeliti novac organizacijama koje mogu ozbiljno naštetiti židovskoj državi, poput Hezbollaha, Hamasa i Palestinskog islamskog džihada”.
Iako je Teheran 2011. godine navodno prestao podržavati Hamas, nakon odluke islamske skupine u vezi s podržavanjem sirijskih pobunjenika, koji se bore protiv sirijskog predsjednika Bashara Assada, izvještaji pokazuju kako Iran nikada nije prestao slati novčanu pomoć svojim saveznicima, PIJ-u i Hezbollahu.
Iako je teško procijeniti koliko novca (ako je to uopće točno) Teheran šalje, izraelski mediji ukazuju na to da PIJ prima oko 70 miliona dolara godišnje, dok libanonska šiitska milicija dobiva oko 800 miliona dolara godišnje.
Novčane injekcije nisu jedino sredstvo koje se koristi. Tokom godina, Iran je navodno snabdijevao Hezbollah nizom oružja i pomagao ih pretvoriti u jednu od najjačih vojnih sila u regiji, hvaleći se širokim rasponom protutenkovskih, protubrodskih i protuzračnih raketa, kao i sposobnostima koje židovska država smatra neprihvatljivim.
Upravo iz tog razloga, Izrael je posljednjih godina pojačao svoje napore kako bi spriječio uspostavljanje iranske prisutnosti pored svojih granica i navodno je napao više ciljeva koje pripadaju Islamskoj Republici, ali i njenom punomoćniku Hezbollahu na sirijskom tlu, budući da Izrael vjeruje da upravo odande oružje biva slano sve do Libana.
Takav je slučaj bio prošle sedmice, kada je Izrael navodno ispalio salvu raketa u blizini sirijskog glavnog grada Damaska, pogodivši iransko skladište streljiva i ubivši pritom nekoliko militanata, uključujući jednog borca iz Hezbollaha. Tako je bilo i u junu, kada je Izrael, kako se izvještava, uništio dvije tvornice koje je šiitska milicija koristila za smještaj streljiva.
“Iran je naš glavni neprijatelj i pratimo ono što rade on i njihovi saveznici. Nećemo dopustiti da se Islamska republika približi našim granicama i nećemo dopustiti nastavak širenja njihovog utjecaja na tom području”, upozorio je Yatom , dodavši da bi Izrael trebao izvršiti pritisak na Kinu, kako bi osigurao to da njezin sporazum s Teheranom ni na koji način ne može ugroziti sigurnost Izraela.
“Shvatam da je pakt između Pekinga i Teherana gotov posao koji se ne može promijeniti. Ali Izrael, koji se hvali prijateljskim odnosom s Pekingom, može se obratiti kineskim vlastima i zatražiti od njih bolje osiguravanje naših interesa. Jedino je pitanje hoće li se Kina, koja ima svoje interese i svoje strateške poglede, složiti s našim prijedlozima”, sažeo je Yatom.
(TBT, Mediji)
