Nekoliko sedmica kasnije, promijenili su stav i rekli da će se to dogoditi sredinom maja.
A onda su rekli – krajem maja. A onda – u junu.
Broj zaraženih i dalje je veliki, a vlada se suočava sa sve većim bijesom, pa čak i podsmijehom, zbog stalnog nagađanja. Mnogi Meksikanci sami su izvukli zaključak: niko ne zna.
“Naravno, predviđanje nije nikakva garancija preciznosti”, priznao je Ugo Lopez Gatel, federalni zdravstveni zvaničnik i vođa nacionalnog štaba za borbu protiv koronavirusa.
Latinska Amerika postala je ključna tačka pandemije, zabrinjavajući front u borbi koja je odnijela više od 500.000 ljudi i inficirala više od deset miliona širom svijeta.
Znalo se da će koronavirus snažno udariti na ovaj kontinent. Čak i prije nego što je stigao, stručnjaci su upozoravali da bi zapaljivi melanž nejednakosti, gusto naseljenih gradova, legije neformalnih radnika koji žive od danas do sutra i zdravstvenih sistema u koje nije ulagano, mogao da potkopa čak i najbolje pokušaje.
Ali nipodaštavanjem opasnosti, lošom reakcijom, zanemarivanjem naučnih i ekspertskih savjeta, prikrivanjem podataka i negiranjem brojeva, neke vlade su dodatno pogoršale stvari.
Prošli su mjeseci otkako je pandemija prvi put krenula da se širi Latinskom Amerikom, ali čini se da se virus tek sad zahuktava. Broj smrtnih slučajeva udvostručio se od kraja maja, navodi Panamerička zdravstvena organizacija, a region se sada ubraja u nekoliko najteže pogođenih na svijetu.
U prethodnih nekoliko sedmica, Brazil je redovno bio na neslavnom prvom mjestu svjetske liste broja zaraženih i smrtnih slučajeva – i ne čini se da će usporiti. Peru i Čile sada imaju veći broj slučajeva po glavi stanovnika nego Sjedinjene Države. Sumorne brojke nastavljaju se nizati i u Meksiku. Ta država nedavno je postala jedna od rijetkih u kojima je zabilježeno više od hiljadu smrti u jednom danu.
Privrede koje su već bile u teškoj situaciji sada su na ivici pucanja. Milioni ljudi su ostali bez posla, milionima se takva sudbina smiješi. Ujedinjene nacije predviđaju da bi pandemija mogla utjecati da regionalna ekonomija oslabi za 5,3 procenta, što znači da bi oko 16 miliona ljudi došlo do granice ekstremnog siromaštva.
“Za svega nekoliko mjeseci, izgubit ćemo ono što smo stvarali 15 godina”, kaže Julio Berdege, regionalni predstavnik Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.
Nije sve toliko crno, ipak. Zemlje poput Urugvaja i Kostarike zasad su uspjele izbjeći najgore, dok je intervencija na Kubi, koja je najviše nalikovala vojnoj vježbi, uspjela spasiti ostrvsku naciju.
No u ostatku Latinske Amerike mnogi se plaše da najgore tek dolazi. Kolumbija se suočava sa najgorom recesijom otkako je, prije više od stotinu godina, počela da se vodi statistika. Venecuela je u slobodnom padu. Ekvador ima dužničku krizu i izvestan povratak masovnih protesta. Peru je projektiran da bude jedna od najbrže rastućih privreda regiona, ali sada će imati najveći pad.
U Argentini, koja je uspjela da sprovede uspješne mere karantina, nova žarišta predstavljaju problem zvaničnicima. Broj slučajeva učetvorostručio se od kraja maja, a broj smrti je dva puta veći.
Diljem regiona, više od polovine radnika pripada neformalnom sektoru – prodaju hranu na ulici, rade povremeno na građevini ili čiste kuće bogatijih porodica. Mnogi stanuju u gusto naseljenim dijelovima grada. Uglavnom nemaju stabilne prihode, nemaju penziju, osiguranje, zdravstveno.
Zato mnogi od njih ne pristaju na karantin. Karantin znači da ćete umrijeti od gladi.
“Ako ne mogu da radim, nemam da jedem, toliko je jednostavno”, kaže Mario Munoz Cruz, čistač cipela iz Meksiko Cityja. “Ako mi ljekari i stručnjaci kažu da ostanem kod kuće, pitat ću ih kako da se prehranim.”
Čak i u nacijama gde je odgovor vlasti bio primjeran, poput Perua, endemsko siromaštvo može da pregazi najbolje namjere.
Sa manje od hiljadu potvrđenih slučajeva i svega 27 smrti, Urugvaj predstavlja izuzetak. Kada su imali samo četiri zaražena, zatvorili su granice i škole i apelirali na građane da ostanu kod kuće.
“Urugvajci veruju da je njihova vlada dobro rukovodila situacijom”, kaže Mariana Pomes, izvršna direktorka Cifre, lokalne agencije za istraživanje javnog mnijenja.
(TBT, NYT)
