POVIJEST
Detalje o planu povjesničari su otkrili u
brojnim pismima mletačkog generala Lunarda Foscola. Salamonova ideja je bila da
se kugom zaraze predmeti koje Turci masovno kupuju, poput šešira.
FOTO: (Arhiva Jutarnji list)
Detalje o planu povjesničari su otkrili u
brojnim pismima mletačkog generala Lunarda Foscola. Salamonova ideja je bila da
se kugom zaraze predmeti koje Turci masovno kupuju, poput šešira.
Jedna od ranih ideja u korištenju kuge kao
biološkog oružja potiče iz Hrvatske, a njezin je tvorac bio ljekar Michiel
Angelo Salamon, koji je živio u Zadru u 17. stoljeću, pokazala je studija
grčkih naučnika nedavno objavljena u časopisu Historical Review.
Opsada Herakliona
Povjesničari pod vodstvom dr. Eleni
Thalassionou sa Univerziteta Atena otkrili su dosad nepoznatu zavjeru na
osnovi šest pisama poslanih između 1649. i 1651. godine koja se danas čuvaju u
arhivu Mletačke Republike.
Cilj te urote bio je je prekinuti 21 godina
dugu tursku opsadu grada Herakliona na Kreti koji je, pak, kontrolirala
Venecija. Venecijanska zavjera počela je 5. februara 1649. godine, kad su tri
voditelja mletačke tajne službe dobili konspirativno pismo Lunarda Foscola,
mletačkog generala i zapovjednika
Dalmacije i Albanije čije je sjedište bilo u Zadru.
U pismu Foscolo izlaže plan da se fesovi,
među Osmanlijama popularne crvene kape od čohe, premažu tekućim otrovom koji on
naziva “esencijom kuge”. Riječ je o bolesti koja prvenstveno napada glodavce i
prenosi se s jednog štakora na drugog posredstvom buha koje na njima
parazitiraju.
Brojne epidemije
Uzročnik bolesti, pak, jest bakterija
Yersinia pestis. Ona se brzo umnožava u krvotoku domaćina te izaziva povišenje
temperature i smrt zbog septikemije (trovanja krvi). Ta je bakterija tijekom
povijesti bila odgovorna za barem tri pandemije visoke smrtnosti.
Prva, Justinijanova pandemija izbila je u
vrijeme istočnorimskog cara Justinijana i trajala je od 549. do 590.
godine. Druga pandemija kuge pogodila je Evropu te je između 1348. godine i
1361. godine odnijela živote 25 miliona ljudi na Starom kontinentu. Tada je
kuga nazvana Crnom smrću. Kako je od 1348. godine do 1645. godine na Kreti
zabilježeno čak 20 epidemija kuge, Lunardo Foscolo je smatrao da plan
njenog korištenja kao biološkog oružja ima velike šanse za uspjeh, a da pritom
Turci ne posumnjaju na zavjeru.
U centru Foscolova plana bio je jedan ljekar
u Zadru, poznat po svojim iscjeliteljskim sposobnostima.
– Njegovo ime je Michiel Angelo Salomon.
Željan je da se dokaže tko je on zapravo, vjeran sluga Vaših Visosti – napisao
je Foscolo vodstvu mletačke tajne službe.
Prihvatili prijedlog
Iz njegovog se pisma dalje razabire da je
Salomon planirao upotrijebiti organe žrtava bakterije Yersinia pestis te iz
slezene, limfnih čvorova i gnoja oboljelih destilirati tekućinu kojom bi se
premazali fesovi ili neki drugi odjevni predmeti koje su Turci često kupovali.
I mletačka tajna služba i vlast u Veneciji
s oduševljenjem su prihvatili Foscolov prijedlog. Ali, njihova je ideja bila da
Salomon nadgleda cijelu operaciju, što se zadarskom ljekaru nije svidjelo. Ali,
na naredbu mletačkih vlasti, koje su ga nedavno primile u ljekarsku službu,
Salomon je pristao učestvovati u operaciji. Kako bi se grad Zadar zaštitio od
moguće epidemije, bilo je predviđeno da Salomon “esenciju kuge” u staklenci
donese na brod na putu prema Kreti. Zatim bi fesove i ostalu odjeću namijenjenu
Turcima namazali opasnom tekućinom. U slučaju da se staklenka tokom plovidbe
razbije, posada bi je bacila u more.
Grčki su povjesničari spoznali da je ljekar
Salomon krajem 1649. godine Foscolu na brod donio staklenku opasnog sadržaja. Ali,
Foscolo, koji se na brod sklonio od oštre zadarske zime, odbio je držati
“esenciju kuge” sa sobom. Stoga se Salomon sa staklenkom opasnog sadržaja vratio
u grad. Iz sigurnosnih razloga, mletačka ga je tajna služba zatim, zajedno s
njegovim biološkim otrovom, strpala u zatvorsku karantenu.
Tokom 1650. godine Lunardo Foscolo
planirao je mletačkom flotom napasti Turke na Kreti te je tražio da se Salomona
odmah pusti kako bi mu mogao donijeti ubojitu staklenku. Ljekar je zatim
oslobođen, ali je prethodno iz sigurnosnih razloga morao dati 200 dukata kao
kauciju. Ali, što se dalje događalo, nije poznato jer se nakon pisma što ga je
Foscolo uputio u Veneciju 3. augusta 1651. godine urota više nije spominjala.
Neuspješan napad
Stoga nije poznato je li mletačka flota
napala Turke na Kreti biološkim oružjem. Ako i jeste, napad nije bio uspješan
jer se opsada Herakliona nastavila još 18 godina. Ipak, Eleni Thalassinou i
njezini kolege zaključuju da prema današnjim spoznajama Salomonovo biološko
oružje nije ni moglo biti učinkovito. Naime, on je uzorke otrova čuvao
zatvorene u posudi više godina. Za to vrijeme bakterije su u uvjetima opisanima
u pismima, bez tkiva kojima bi se hranile, naprosto morale uginuti.
(The Bosnia Times, Globus)
