Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Kuća vječna
U kur'anskim ajetima koji govore o ovom i onom svijetu primjetan je jedan kontrastivni moment: navodi se odlika ili opis dunjaluka a potom Ahireta, tako da, jednostavno, možemo reći da su odlike Ahireta dijametralno suprotne od odlika dunjaluka. U suri el-Mu'min (39) kaže se da je Ahiret Kuća vječna (Daru l-karar). U brojnim drugim kur'anskim ajetima, kao i hadisima, ova istina se opetuje kako bi se u svijesti ljudi ona ustalila, a zatim pokazala i dokazala ljudskim djelima. Čovjek modernog doba, nažalost, rađa se, raste, obrazuje se, živi i umire bez svijesti o onome svijetu, ali još gore od toga jeste da i mi kao muslimani, nažalost, često ničim ne pokazujemo da vjerujemo u onaj svijet i da se nadamo Vječnoj kući!
Istinski život
Iz sure el-Ankebut (64) spoznaje se da je onaj svijet – život, tj. istinski život jeste život na Ahiretu (hajevan). Svi komentatori Kur’ana tvrde da riječ hajevan ovdje označava hajat – život. Eto, to je život radi kojeg smo stvoreni. Čovjek je, dakle, stvoren radi onoga svijeta, onoga života, a ne radi ovoga svijeta ili života na ovome svijetu koji je, zapravo, stvoren radi čovjeka. Uzvišeni Gospodar nas poziva tom istinskom, vječnom životu, Kući vječnoj i Kući spasa, u kojoj nema smrti, bolesti, zuluma: Allah poziva u Kuću spasa… (Junus, 25)
Kuća nagrada, kazni, odgovornosti…
Navedene dvije odlike onoga svijeta dovoljne su pametnima da razmisle o svome životu i djelovanju na ovome svijetu, tj. da razmisle o istinskom životu. Kroz kur'anske ajete saznajemo i o drugim odlikama ili opisima Ahireta, npr. da je ahiretska kuća bolja od dunjalučkog života (el-En'am, 32, en-Nisa’, 77), da je Ahiret Kuća patnje za nevjernike (en-Neml, 5, el-Mutaffifin, 34), Kuća različitih deredža (el-Isra’, 21), Kuća ispita (el-Hidžr, 92-93), Kuća nagrada, itd. Iz ovih kao i brojnih drugih ajeta o Ahiretu ljudima se neprestano posvješćuje činjenica odgovornosti za njihova djela. Naime, jedna od mudrosti učestalog spominjanja Ahireta na stranicama Kur'ana jeste podsjećanje čovjeka na posljedice njegovih djela i razvijanje moralne odgovornosti za učinjeno. Dobra i loša djela imaju svoje posljedice i na ovome i na onome svijetu: Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga (Ez-Zilzal, 7-8).
I dunjaluk i Ahiret
I na kraju, slijedi logičko pitanje: Kako se odnosti prema dunjaluku i Ahiretu na ispravan način? Podatke koje ćemo navesti pružaju sasvim dovoljan odgovor:- pojam dun'ja i ahireh u Kur'anu se spominju jednak broj puta: 115;
– u svojim svakodnevnim namazima musliman ponavlja kur'ansku dovu: Rabbena atina fi d-dun'ja haseneten ve fi l-Ahireti haseneten / Gospodaru naš, daj nam dobro na ovome svijetu i dobro na Ahiretu (el-Bekare, 201);
– I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio (el-Kasas, 77);
– Muhammed, a.s., je rekao: ”Najbolji od vas su oni koji ne ostave svoj Ahiret radi svog dunjaluka, a niti svoj dunjaluk radi svog Ahireta, i koji nisu teret ljudima” (Sujuti, el-Džami'u l-kebir, 12 491).
(TBT)
