REGIONAL
Joe Biden tako stiže u Zagreb s novom
vizijom američkog pogleda, ponajprije na BiH, što je historijski važno s
obzirom da je Amerika bila „i otac i majka“ dosadašnjeg ustroja BiH. To bi
moglo biti prvi put, nakon punih dvadeset godina, da bi se Amerika mogla
ponovno uključiti u rješavanje problema BiH, i to bi mogao biti nagovještaj
svojevrsnog novog Daytona 2.
FOTO: Biden, Grabar-Kitarović (Hina)
Kolinda Grabar-Kitarović je uspjela
nemoguće: SAD se aktivno vraća na prostor jugoistočne Evrope, a ključni prilog
toj tezi se nalazi u činjenici da 25. novembra na poziv hrvatske predsjednice u
Zagreb stiže Joe Biden, potpredsjednik SAD-a i ekspert State Departmenta
za jugoistočnu Evropu.
Ova posjeta Joea Bidena Hrvatskoj je uistinu iznenadna, neočekivana i
ekskluzivna, jer se gotovo nikada ne događa da američki potpredsjednik kad
dolazi u Evropu posjećuje samo jednu državu. Ovaj put će Biden doći u Zagreb na
vanrednu konferenciju zemalja koje okuplja inicijativa „Brdo-Brijuni“ koji
inače jednom godišnje okuplja šefove država jugoistočne Evrope i pritom će
imati bilateralni susret s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Neuralgične tačke
Dolazak Bidena i njegov razgovor u četiri
oka sa hrvatskom predsjednicom definitivna je kruna prve godine mandata
Grabar-Kitarović, koja je očito uspjela dobiti snažni angažman SAD-a na
rješavanju problema jugoistoka Evrope, što do sada niti mnogim puno većim i snažnijim
državama nije uspjelo.
Amerika, naime, u skladu sa Obaminom doktrinom, izlazi i odlazi sa svih
neuralgičnih svjetskih žarišta koliko god to može, Balkan je tu godinama bio
prioritet u odustajanju od daljnjeg angažmana. Upravo je u tom smislu pravi
podvig činjenica da je Kolinda uspjela animirati Obaminog zamjenika da posjeti
Hrvatsku i tako otvori mogućnost da Amerika svojim angažmanom utiče na ovdašnje
zapletene probleme koje, kako vidimo, Evropa nije u stanju riješiti. U prvom
redu mislim na BiH!
Joe Biden tako stiže u Zagreb s novom vizijom američkog pogleda, ponajprije na
BiH, što je historijski važno s obzirom da je Amerika bila „i otac i majka“
dosadašnjeg ustroja BiH. To bi moglo biti prvi put, nakon punih dvadeset
godina, da bi se Amerika mogla ponovno uključiti u rješavanje problema BiH, i
to bi mogao biti nagovještaj svojevrsnog novog Daytona 2.
O potrebi novog Daytona godinama se govori i u međunarodnim krugovima, ali je
sve do sada upravo Amerika odbijala bilo kakav angažman u tom smislu i zato će
biti iznimno važno čuti američkog potpredsjednika na tu temu. Snažna ruska
podrška secesionističkim nastupima srbijanskog čelnika Dodika zasigurno je
bila jasan signal SAD-u da se mora odlučno angažovati ne želi li dopustiti
raspad države čiji je glavni staratelj, pa i faktor upravo SAD. U isto vrijeme
Amerika uočava snažan proces islamizacije bošnjačkog dijela BiH, kao što
decentno već duže vrijeme upozorava na probleme koje donosi povratak boraca
ISIL-a koji se vraćaju u BiH.
Ruske blokade
U tom smislu dolazak Bidena se može
promatrati kao nagovještaj novog Daytona 2. S druge strane, može se očekivati
da će Biden dati snažnu podršku Crnoj Gori koja bi za dvije sedmice trebala
postati članica NATO pakta uz sve glasnija protivljenja Rusije. U tom smislu, protesti
u Podgorici sugerišu da su aranžirani u prvom redu iz beogradske i moskovske
perspektive, te smjeraju smjenu Đukanovića, prvenstveno kako Crna Gora ne bi
uspjela postati članica NATO pakta.
Biden bi ovu priliku mogao iskoristiti i da pokaže jasno jugoistočnoj Europi
američke poglede na buduću Srbiju, ali i američki pogled na stalne
albansko-makedonske prijepore. Glede Hrvatske, Joe Biden bi u prvom redu mogao
izraziti podršku i spremnost na saradnju u pogledu afirmacije uspravnice
„Jadran-Baltik-Crno more“ jer je Amerika u kontekstu stalnih trvenja s Rusijom zainteresovana
da taj prostor ima pouzdanu sigurnosnu dimenziju.
Nakon prvog susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, nakon čega su s
njom slijedila tri kraća susreta u sklopu zasjedanja opšte skupštine UN-a,
nakon susreta s američkim predsjednikom Obamom, nakon susreta s ruskim čelnikom
Putinom, hrvatska predsjednica je na najvišoj razini bila pozvana i u Kinu,
koja je prepoznala vlastiti ekonomski interes u uspravnici „Jadran Baltik-Crno
more“ koju je upravo Kolinda promovisala i osmislila.
Dolazak Kineza
U tom kontekstu valja naglasiti da upravo
danas na Pantovčak stiže delegacija kineske komunističke partije koja redovno
posjećuje države prije velikih investicijskih ciklusa kineske ekonomije u inostranstvu.
Dakle, nakon svih tih susreta ishoditi ovakav ekskluzivan posjet američkog
potpredsjednika Hrvatskoj, kao i bilateralni susret američkog potpredsjednika s
hrvatskom predsjednicom, uistinu je diplomatska aktivnost kakvu Hrvatska još
nije vidjela.
(The Bosnia Times, SD)
