GLOBAL
Tokom prošlosedmičnog dječijeg serijala
“Fitile” na iranskoj televiziji prikazane su scene iz zapuštenog i
prljavog dijela hotela u kojem osoblje optužuje oca i dijete koji govore
azerijsko-turski jezik da su prljavi i da im smrdi iz usta.
FOTO: (AA)
Prošlosedmične uvrede na račun Turaka u
programu Iranske državne televizije pokrenule su val masovnih protesta Azeri
Turaka širom Irana, što je ponovo aktueliziralo pitanje problema te zajednice u
Iranu.
Tokom prošlosedmičnog dječijeg serijala
“Fitile” na iranskoj televiziji prikazane su scene iz zapuštenog i
prljavog dijela hotela u kojem osoblje optužuje oca i dijete koji govore
azerijsko-turski jezik da su prljavi i da im smrdi iz usta.
Takve uvrede ubrzo su pokrenule val masovnih
protesta te zajednice u Tebrizu, a zatim i drugim dijelovima Irana.
Direktor Iranske radio-televizije Muhammed
Serefraz se nakon velikih kritika izvinio iranskim Azerima. Dodao je da je
emitovanje programa obustavljeno, a nekoliko odgovornih za incident
suspendovano sa posla.
Glumci Muhammed Muslimi, Ali Furuten i
Hamid Guli su se također izvinili i kazali da nisu imali namjeru omalovažavanja
i vrijeđanja Azera. Dodali su da su i oni sami porijeklom iz te etničke
zajednice.
Azerbejdžanski Turci u Iranu su nakon
perzijskih Iranaca druga po veličini etnička zajednica koja broji blizu 30
miliona ljudi. Azeri su ekonomski razvijeni i njihov azerijsko-turski jezik ima
status službenog u Iranu, ali ova zajednica se susreće s brojnim problemima u
toj zemlji, od kojih je najveći taj što ne postoji obrazovni sistem na njihovom
maternjem jeziku.
U razgovoru sa novinarom AA, analitičari
ističu da je pozadina azerijskih protesta pokušaj da se zadovolje neki njihovi
politički, socijalni i kulturni ciljevi u Iranu.
Profesor međunarodnih odnosa na
univerzitetu u Giresunu Yalcin Sarikaya tvrdi da se azerijska, odnosno
turkijska zajednica u Iranu ne može posmatrati kao druge manjinske zajednice u
zemljama, jer je ta etnička grupa imala važnu ulogu u kreiranju kulturno-političke
zbilje Irana i regije tokom proteklog milenijuma.
– Iran nije izvukao pouku iz krize o
karikaturama
“Azeri se nikada nisu vidjeli kao
manjinska zajednica ili doseljenička grupa u Iranu i reakcija na uvrede koje su
doživjeli u programu državne televizije posve su normalne, jer takvim uvredama
bilo koje zajednice nije mjesto niti u satiričnim programima”, kazao je
Sarikaya.
Iranski državni list je i 2006. godine
objavio karikature uvredljivog sadržaja za Azere, što je izazvalo proteste i
nasilje u zemlji koje je odnijelo desetine ljudskih života. Podsjećajući na tu
krizu, Sarikaya je kazao da ponavljanje takve krize nakon deset godina pokazuje
da Iran nije izvukao pouku.
“Satira je tradicionalno postojana u
svim društvima i njome se može šaljivo govoriti i o razlikama među etnitetima,
ali ni u kom slučaju nisu prihvatljive tako podle i grube uvrede”, poručio
je Sarikaya i dodao da su se i neke arapske zajednice u Iranu u proteklom
periodu žalile na slične uvrede posredstvom javnih medija.
– Pravo na obrazovni sistem Azerima
garantira ustav Irana
Sarikaya dalje tvrdi da zajednica
azerijskih Turaka u Iranu svoja prava i slobode ostvaruje i za njih se bori u
okvirima pravnog i političkog sistema te zemlje te dodaje da su zabilježeni brojni
mirni protesti i slanje kritike vlastima Irana posredstvom protesta, sportskih
i umjetničkih manifestacija.
“Pogledamo li sadržaje svih poruka
koje Turci šalju tim protestnim skupovima, jasno se vidi da oni u prvom redu
traže svoje ustavno pravo na obrazovanje na maternjem jeziku”, tvrdi
Sarikaya.
Naglašavajući da postoje i krugovi koji
smatraju da nepoštivanja ustavne odredbe o obrazovanju na maternjem jeziku
svake zajednice predstavlja jednu od metoda za sistematsku asimilaciju
stanovništva u Iranu, Sarikaya upozorava da iranski javni i drugi mediji čestim
šovinističkim sadržajima prave razdor među Perzijancima i Azerima u zemlji.
“Uprkos činjenici da te zajednice
stoljećima žive zajedno i da je Iran Islamska Republike, takva retorika može u
društvu dovesti do polarizacije, koja ne može donijeti ništa dobro. Najveću
odgovornost u Iranu ima vlast i intelektualci. Napadi na identitet etničkih
grupa ponovo uzrokuju društvene rane”, kazao je Sarikaya.
Profesor politologije na iranskom
Univerzitetu Beheshti Muhammed Mihibbi tvrdi da nastavak protesta i nakon
javnog izvinjenja nadležnih i obustave emitiranja tog programa pokazuju da i
nije riječ isključivo o toj televizijskoj emisiji, već da iza svega postoje i
drugi planivi i ciljevi demonstranata.
“Uvredljivi dijalozi na račun Azera u
programu iranske televizije su, svjesno ili ne, reanimirali kriva stremljenja u
iranskom društvu”, upozorava Muhibbi.
Muhibbi krivim stremljenjima u iranskom
društvu naziva spolnu dikriminaciju, kao i odnose religijskog i sekularnog,
odnose šiita i sunita, odnose između države i naroda te dodaje da je jasno da
je u regijama s azerijskim stanovništvom izraženiji nacionalizam u odnosu na
ostatak zemlje i da su zahtjevi te zajednice proteklih godina bili bazirani
upravo kroz prizmu tog nacionalizma.
– Neuspješne reforme u Iranu reanimirale
nacionalizam
Muhibbi tvrdi da su neuspješne reforme u
Iranu početkom ovog stoljeća oživjele i intenzivirale nacionalističke porive
Azera, te dodaje da se to javlja, jer je riječ o drugoj najbrojnijoj zajednici
u zemlji čiji zahtjevi ne dolaze do uha državnog aparata.
Ističući kako neuspješne reforme nisu
uticale samo na položaj Azera, već i cijelog iranskog društva, Muhibbi ukazuje
da je došlo do novih revidiranja priča o etničkim identiteta u regiji.
“Desničarski Turci su izgubili nadu u
reforme u Iranu i postali su pesimisti o pogledu u budućnost. Zbog toga i za
najmanju stvar reagiraju burno i glasno”, tvrdi Muhibbi i dodaje da u
Iranu postoje vicevi i pošalice na račun Azera i da se oni osjećaju uvrijeđeni
zbog toga.
– Azeri tvrde da su uvrede na njihov račun
namjerne i sistematske
Iranski istraživač i kolumnista Muhammed
Rahmaniferd smatra da ovakvi slučajevi uvreda azerijske zajednice nisu
spontani, niti slučajni te dodaje da takvo mišljenje dijeli većina pripadnika
te zajednice.
“Takve rasističke pojave datiraju još
iz godina kada se modernizam počeo uvlačiti u iransko društvo. Iranski
uglednici i intelektualci ostali su zarobljeni u predislamskom dobu i dalje
smatraju da su perzijski jezik i kultura viši i važniji od drugih. Takvo
poimanje je suzbijeno revolucijom u Iranu, ali je kasnije ponovo oživljeno
šovinistima koji su infiltrirani u medijske instrumente zemlje”, tvrdi
Rahmaniferd.
Naglašavajući da aktuelni protesti nisu
pokrenuti samo zbog nekoliko minuta uvredljivog programa na televiziji,
Rahmaniferd je kazao da Azeri koriste svaku sličnu priliku da podignu svoj glas
i traže da se uvaže njihovi legitimni zahtjevi.
(The Bosnia Times, AA)