Sa narušenim imidžom kod kuće zbog dvostrukog udarca koji su nanijeli pad cena nafte i epidemija korona virusa, i željan da svoju sirijsku vojnu avanturu završi proglašavanjem pobjede, Putin insistira na tome da Asad pokaže više fleksibilnosti u razgovorima sa sirijskom opozicijom kako bi se došli do nagodbe i okončali decenijski sukob, otkrivaju četiri izvora iz Kremlja.
Asadovo odbijanje da ustupi dio moći u zamjenu za veće međunarodno priznanje i potencijalne milijarde dolara pomoći za obnovu, izazvalo je rijetka javna negodovanja protiv sirijskog predsjednika u ruskim medijima lojalim Putinu.
– Кremlj se mora riješiti sirijske glavobolje. Problem je u jednoj osobi, Asadu – rekao je Alekandar Šumilin, bivši ruski diplomata koji upravlja Srednjeevropskim i srednjeistočnim centrom u Moskvi koji je finansiran od strane države.
Putinova razdraženost i Asadova opreznost naglašavaju rusku dilemu, jer obje strane znaju da ne postoji alternativa za sirijskog lidera osim postizanja dogovora. Dok je Putin iskoristio svoju uspješnu intervenciju u Siriji 2015. godine za vraćanje uticaja Rusije kao glavnog igrača na Bliskom istoku, Asad je manevrisao između Moskve i svog drugog glavnog “vojnog beka”, Irana, kako bi zadržao svoju moć.
Asad je, također, iskoristio rusku vojnu i diplomatsku snagu protiv napora Turske da proširi svoje prisustvo u preostalim oblastima na sjeveru Sirije, dok pokušava uz Putinovu podršku vratiti kontrolu nad čitavom zemljom.
Otvorene kritike
Rusija je nekoliko godina bezuspješno vršila pritisak na Asada kako bi pristao na bar neke političke ustupke, neophodne da bi UN podržale njegov reizbor 2021. godine. Kako taj pritisak nije urodio plodom, uslijedile su otvorene kritike u Moskvi.
Medijska kuća povezana sa Jevgenijem Prigožinom, poznatim kao “Putinov kuhar”, objavila je tekst u kome napada Asada zbog korumpiranosti. U članku je navedena anketa koja kaže da Asad ima samo 32 odsto podrške, a nabrojane su i brojne potancijalne alternative na mjestu predsjednika unutar sirijskog režima i opozicije. Članak je sa sajta federalne novinske agencije brzo nestao, prenosi Bloomberg.
Nekoliko dana kasnije, rusko Vijeće za međunarodna pitanja, vanjskopolitički istraživački centar koji je osnovao Кremlj, objavilo je komentar u kome je kritizirana vlada u Damasku zbog nedostatka „dalekovidnog i fleksibilog pristupa“ okončanju sukoba.
– Ako Asad odbije prihvatiti novi ustav, sirijski režim će biti izložen velikom riziku – izjavio je Aleksandar Aksenjonok, potpredsjednik vijeća, koji je napisao komentar.
Putin vidi Asada kao tvrdoglavu ličnost koja ga je razočarala i koristi Prigožinove kako bi to prenio, rekla je druga osoba bliska ruskom lideru. Ipak, Rusija ne može potpuno odbaciti sirijskog lidera, jer u toj zemlji nema drugog održivog saveznika.
Nije bilo zvanične sirijske reakcije, a sirijske novine, sve pod državnom kontrolom, nisu spominjale ruske kritike. Sirijski ambasador u Moskvi, Rijad Hadad, nije odgovorio na Bloombergov zahtjev za komentar.
Neočekivana žrtva
Upozorenja iz Moskve odražavaju, prije svega, rastuću frustraciju zbog nemogućnosti da povrati sredstva uložena u održavanje Asada na vlasti. Rusku ekonomiju, već načetu sakcijama, dodatno su dotukle korona i niska cijena nafte, zbog čega joj nikada nije bilo hitnije da se uvjeri da novac prebačen sirijskom režimu nije protraćen.
Međutim, produženi rat je od Sirije stvorio nesigurno okruženje koje nije primamljivo investitorima, a za udio u preostalim sirijski resursima, uključujući i telekomunikacijske, mora se nadmetati sa drugim Asadovim saveznikom, Iranom.
Rezultat svega toga? Putinovo strpljenje je na izmaku, Asad je stjeran u ćošak i bori se da povrati svoj suverenitet koji je u rukama dvojice pokrovitelja, a tenzija se izleda prelomila na najneočekivanijoj, trećoj žrtvi.
Rami Makluf, najbogatiji čovjek Sirije, glavi finansijer režima, i predsjednikov rođak, objavio je na Facebooku video u kome je rekao da mu je vlast tražila 300 miliona dolara na ime neizmirenog poreza i da pokušava oteti njegove kompanije.
– Ko bi ikada pomislio da će obavještajne službe jednom upasti u kompanije Ramija Maklufa, koje su im tokom rata bile glavna podrška i pokrovitelj? – zapitao se najpoznatiji sirijski tajkun u svom dramatičnom javnom obraćanju.
Sve je, kako dodaje, počelo hapšenjem sedmorice njegovih radnika, a nastavljeno je “sistemskom kampanjom da on odustane od svojih kompanija”. Traženu sumu će, kaže, isplatiti vremenom, ali odbija da preda “Sirijatel”, ekonomsku arteriju sirijske vlade i jedno od njenih najvećih bogatstava.
Javni razdor između Maklufa i Asada izazvao je šok u zemlji. Tradicionalno se poslovni manevri ove porodice odigravaju u tajnosti, zbog čega sada čak i državni establišment nagađa šta se tačno dogodilo između dvojice rođaka.
Neke teorije čak uključuju i poslovne ambicije Asadove supruge Asme, kojoj naodno odgovara slabljenje Makulfove imperije ili sukobi sirijskih klanova oko raspodjele novca koga više nema dovoljno i za lično bogaćenje i za finansiranje države. Ipak, najvjerovatnije su u pravu oni koji tvrde da iza svega stoje petogodišnje investicije koje je Asad ostao dužan Rusiji.
Makluf, kako se spekulira, kontrolira oko 60 odsto sirijske privrede preko svojih poslova, među kojima su telekomunikacije, nafta, nekretnine i građevinarstvo. Procjenjuje se da je prije rata bio “težak” oko pet milijardi dolada, uz nagađanja da je ta suma sada barem dvostruko veća.
(TBT, Blic)
