Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Kur’an je vječna, neprolazna i najveća mudžiza (nadnaravno čudo) islama kojom je uzvišeni Allah podržao Svoga poslanika Muhammeda, alejhisselam, kako bi poruku islama dostavio cijelom čovječanstvu. Kur’an je mudžiza zato što, između ostalog, govori o prošlosti koju historija nije zabilježila, izvještava o budućnosti koja se još nije dogodila, ukazuje na znanja koja još nisu otkrivena, kazuje o nepoznatom (gajb) koje se otkriva samo onima koji su ‘’duboko prodrili u nauku’’.
Otkako je započelo doba velikih naučnih otkrića, kada su ustanovljena precizna i provjerljiva naučna sredstva koja dovode do pouzdane naučne spoznaje, čovjek je u mogućnosti da otkrije ili spozna neke aspekte Božanske Objave koja je Muhammedu, a.s., objavljena prije više od 1400 godina. Tako je savremena nauka otkrila određene aspekte, mudrosti ili tajne zbog kojih je uzvišeni Allah ljudima propisao neke vjerske obrede ili ibadete. Ovo se itekako odnosi na ibadet posta (ar. savm, sijam) u kome su stalno i uvijek iznova otkrivaju, uočavaju i spoznaju brojne duhovne i tjelesne koristi kao i veličanstvene mudrosti.
Ali prije nego što iznesemo naučne spoznaje u pogledu nesumnjivih zdravstvenih koristi posta, vratimo se na riječi Kur’ana:
O, vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili Bogobojazni, i to određen broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.“ (el-Bekare, 183-184)
U ovim časnim ajetima saznajemo krajnji smisao i konačnu svrhu posta – Bogobojaznost. Bogobojaznost je, dakle, najviši cilj posta, a sve ostale koristi i drugi ciljevi posta dolaze poslije ovog glavnog ili najvećeg cilja. Ovaj glavni cilj ibadeta posta otkriva Gospodar Koji vjernicima propisuje ibadet posta istovremeno im objašnjavajući suštinu tog ibadeta. Uzvišeni Allah potvrđuje da je post drevni vjerski propis (farz) propisan svim narodima te da je prvenstveni cilj tog propisa – Bogobojaznost.
Bogobojaznost
Veliki je broj vrijednosti koje se mogu derivirati iz Kur’ana u vezi sa značenjem pojma Bogobojaznosti. Ovdje navodimo samo neke:
– Bogobojaznost priskrbljuje Allahovu pomoć: ‘’Zaista je Allah sa bogobojaznima’’ (el-Bekare, 194);
– donosi Božiju zaštitu: ‘’Allah je zaštitnik Bogobojaznih’’ (el-Džasije, 19);
– vodi Božijoj ljubavi: ‘’Allah voli Bogobojazne’’ (Ali ‘Imran, 76);
– daruje sposobnost pravilnog rasuđivanja i spoznavanja: ‘’Ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati pa ćete istinu od neistine moći razlikovati“ (el-Enfal, 29);
– izlaz iz svake teškoće i nenadana opskrba: ‘’…a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći, i opskrbit će ga odakle se i ne nada’’ (et-Talak, 2);
– Bogobojaznost olakšava život: ‘’A onome ko se Allah boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim“ (et-Talak, 4);
– Bogobojaznost je uzrok oprosta grijeha i dobivanja velike nagrade: ‘’A onome ko se bude Allaha bojao – On će preko ružnih postupaka njegovih prijeći i još mu veliku nagradu dati’’ (et-Talak, 5;
– Bogobojaznost je uvjet primljenosti naših djela: ‘’Allah prima samo od onih koji su Bogobojazni“ (el-Ma’ide, 27);
– s Bogobojaznošću dolazi uspjeh: ‘’Bojte se Allaha da biste postigli ono što želite’’ (el-Bekare, 189);
– Bogobojaznost donosi radost i lijepe vijesti na oba svijeta: ‘’Oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, / za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu’’ (Junus, 63-64);
– i konačno, bogobojaznost je garancija ulaska u Džennet: ‘’Za one koji se budu bojali Allaha bit će, zaista, dženneti uživanja u Gospodara njihova’’ (el-Kalem, 34).
Zasigurno je post je jedno od najefikasnijih sredstava koje vodi ka istinskoj Bogobojaznosti koja, kako smo vidjeli, donosi iznimne duhovne vrline i vrijednosti na ovom i budućem svijetu. Post i Bogobojaznost su spomenuti zajedno, odnosno post je sigurna staza do Bogobojaznosti. Također, to uočavamo i na temelju hadisa od Ibn Mes’uda koji je rekao: Bili smo sa Vjerovjesnikom, a.s., pa je on rekao: „O, skupino mladića, ko od vas bude u mogućnosti da se oženi, neka to uradi, jer tako se lakše čuva pogled i čednost spolnog. A ko ne bude u mogućnosti, neka posti, jer je u tome zaštita“ (Buhari: 5066), tj. zaštita od činjenja harama.
Post i zdravlje
U nastavku ćemo iznijeti neke naučne činjenice, odnosno mudrosti i tajne koje je savremena nauka potvrdila i otkrila u vezi s postom i njegovim utjecajem na ljudsko tijelo. Medicina je ustanovila da post donosi brojne koristi u liječenju velikog broja bolesti i da pomaže u liječenju slijedećih bolesti: bolesti jetre, loše probave, upale želuca (među temeljnim načinima liječenja je post); povremenih bolova u tankom i debelom crijevu uzrokovanih štetnim i neprobavljenim sastojcima. Post pomaže liječenju probavnog takta tako što se hrana rijetko probavlja; otklanjanju gojaznosti tako što se neće uzimati hrana koja sadrži šećere i masti, a koja se tokom ramazana obično uzima u većim količinama; bolesti zakrečenja arterija (arterioskleroze), povišenog krvnog pritiska i upale bubrega; bolesti zglobova, duševnih i drugih smetnji; upale kože, opisa, osjetljivosti kože, tako što se neće uzimati soli i premasna hrana.
Dakle, kao što je post sredstvo za ozdravljenje duše on je jednako tako i sredstvo ili lijek za ozdravljenje tijela. Općenito govoreći, post je lijek za brojne tjelesne bolesti. ‘’Post je štit i zaštita (od bolesti)“ – kaže Muhammed, a.s. Od Enesa b. Malika prenosi se da je rekao: „Allahov Poslanik, a.s., iftario bi se svježim hurmam prije klanjanja (akšam-namaza), a ko ne bi bilo svježih hurmi, onda bi se iftario osušenim hurmama, a ako i njih ne bi bilo, onda bi se iftario vodom’’.
Što se tiče prekidanja posta svježim ili osušenim hurmama ili čak vodom, i u tome postoji istančana mudrost i tjelesna korist koju nam otkriva medicina. Naime, pošto slatko brže putuje do jetre i razlaže se brže od ostalih hranljivih sastojaka, pogotovo ako su oni podjednako i vlažni, jetra ih onda prihvata spremnije i ubrzava njihovu distribuciju u ostatak tijela koje žudi za energijom.
Suština posta
Naravno, ramazanski post nije samo sustezanje od od jela i pića, on je prije sustezanje od strasti, loših navika i činjenja zla. Post čovjeka uči skromnosti i lišava ga osjećaja samodovoljnosti, egoizma i oholosti. On ga podstiče na predanost i skrušenost kojima ojačava svoje vjerovanje, jača volju i snaži uvjerenje. Nadalje, post čovjeka podučava saburu (strpljivosti), a sabur je najefikasnija metoda u odvikavanju od loših navika, pogubnih strasti i nevaljalih postupaka. Stoga je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ‘’Post je pola sabura“ (Ibn Madže).
Također, post umirujuće djeluje na živce, otklanja uznemirenost i napetost, donosi dobro raspoloženje i duševno zadovoljstvo. Prema tome, nedolično je i suprotno duhu islamskog posta da postač tokom ramazanskog posta bude nervozan, napet, neraspoložen i loše volje.
Dakle, ramazan je izvanredna prilika da popravimo svoje duhovno, duševno i tjelesno zdravlje.
(TBT)