HISTORIJA
U povodu 77. godišnjice otkako nas je
napustio, s poštovanjem i zahvalnošću se sjećamo Mustafe Kemala Ataturka,
osnivača moderne države Republike Turske.
FOTO: Kemal (Arhiv AA)
U povodu 77. godišnjice otkako nas je
napustio, s poštovanjem i zahvalnošću se sjećamo Mustafe Kemala Ataturka,
osnivača moderne države Republike Turske.
Mustafa Kemal je rođen 1881. godine u
Solunu, gradu u tadašnjem sastavu teritorija Osmanskog Carstva kojem se u to
vrijeme ubrzano približavao kraj.
Osmanski sultan Abdulhamit II je u to
vrijeme svim silama pokušavao da spasi Osmansko Carstvo od nestanka. Inovacije
na polju industrije, fabrike koje je osnovao i željeznice bili su koraci koje
je on poduzeo s ciljem spašavanja države, čija je ekonomska i vojna struktura
bila oslabila zbog neprijateljskih napada. Pokret panosmanizam je imao cilj da
se imperija, u najmanju ruku, održi kao zajednica muslimanskih društava.
Pojedini intelektualci obrazovani u Evropi pod utjecajem panturcizma su u
sklopu Carstva razvili novi politički pokret. Sultan Abdulhamit je 1908. godine
vojnim udarom svrgnut sa trona i poslat je u egzil u Solun. To je dovelo do
prenosa ovlasti upravljanja državom u fizičkom smislu sa osmanskog vladara na
predstavnike Stranke jedinstva i napretka (Ittihat Terraki Partisi). Vladavina
jednopartijskog sistema je za kratko vrijeme potrošila naslijeđe Carstva
starog 600 godina. Kada se Osmansko Carstvo 1918. godine počelo
spominjati među gubitnicima Prvog svjetskog rata, rukovodioci stranke su pobjegli
u inostranstvo. Snage pobjedničkih zemalja su potom okupirale teritorije
zemlje.
Mustafa Kemal je bio marljiv i vrijedan
učenik kojeg su prvo primjetili učitelji u Solunu, gdje je počelo njegovo
obrazovanje. Nakon uspješnog školovanja u vojnim školama, 1905. godine je
stupio na prvu vojnu dužnost kao poručnik u Damasku. Kao i svaki turski
intelektualac, duboko je bio zabrinut lošim tokom Osmanskog Carstva. Mnogi
turski intelektualci su mislili da se provođenjem reformi i ustavnim modelom
Carstvo može ponovo vratiti u stare dane. Suprotno od toga, Mustfa Kemal je
smatrao da se budućnost naroda treba odrediti sa ozbiljnom strukturnom
revolucijom.
Sa uspjehom koji je postigao tokom borbe
1915. godine, u turskoj historiji poznatoj kao bitka na Čanakkalama, Mustafa
Kemal se našao u žiži javnosti. Sa njegovom vojnom genijalnošću imao je važan
udio u pobjedi neprijateljskih snaga. Bitka na Čanakkalama (Galipolju) je bila
dobijena, ali bio je izgubljen Prvi svjetski rat. Mustafa Kemal je predvidio da
će Njemačka, saveznik Osmanskog Carstva na početku rata, izgubiti i žestoko se
protivio sklapanju savezništva sa tom zemljom. Pogrešnim je smatrao i miješanje
rukovodioca Stranke Ittifak ve Terraki u politiku dok obavljaju vojnu dužnost.
Ubrzo se distancirao od njih.
Okupacija Istanbula poslije potpisivanja
sporazuma iz Mudrosa 1918. godine izazvala je duboko žalost turskog naroda i
potom je među intelektualcima nastala ideja o nacionalnoj borbi. Slanjem
Mustafe Kemala kao vojnog inspektora u Anadoliju od strane sultana Vahdettina
rodila se očekivana prilika. Čim je kročio u Anadoliju, kao prvi zadatak
Mustafa Kemal je pokrenuo organizacione jedinice nacionalne borbe. U
Sivasu i Erzurumu su održani nacionalni kongresi. Obezbijedio je
osnivanje nacionalne skupštine u Ankari, koja će biti udaljena od utjecaja
neprijatelja. Kada je izabran za predsjednika Velike narodne skupštine Turske,
pozvao je turski narod na otpor i borbu protiv okupatorskih grčkih snaga. Borba
je prvo počela sa nacionalnim bandama i ubrzo se pretvorila rat koji vodi
regularne vojska. Mustafa Kemal je postavljen za glavnog komandanta ove vojske,
koja je savladala okupatorske snage i očistila Anadoliju od neprijatelja.
Primirje iz Mudanije koje je potpisano na
kraju Oslobodilačkog rata je omogućilo da se Trakija i Istanbul oslobode mirnim
putem. Međunarodnim sporazumom iz Lozane postavljeni su temelji nove turske
države. Potom je uslijedilo pitanje imenovanja vrste upravljanja državom.
29. oktobra 1923. godine čitavom svijetu je saopšteno da je osnovana Republika
Turska. Osnivač države je izabran za prvog predsjednika Republike.
Ne odbacujući kulturno i političko
naslijeđe Osmanskog Carstva, nova država je sve zajednice nastanjene u
Anadoliji i Trakiji prihvatila kao svoje državljane. Mustafa Kemal je brzo
realizirao zamišljene revolucije. Reforme sa ciljem integracije sa
međunarodnom zajednicom , poput uvođenja latinskog pisma, revolucija nošenja
šešira, uslijedili su jedna za drugom. Novo uzbuđenje i entuzijazam omogućili
su provođenje uzastopnih reformi. Zakonom usvojenim 1934. godine u znak
zahvalnosti turskog naroda, Mustafi Kemalu je dodijeljeno prezime Ataturk.
Njegovo narušeno zdravlje se doatno
pogrošalo 1938. godine i 10. novembra je otišao na vječni počinak. Svake
godine, 10. novembra u svim dijelovima Turske se održavaju prigodne ceremonije
u znak sjećanja na Ataturka, vođe koji je sa ljubavlju i poštovanjem zauzeo
mjesto u srcu turskog naroda. Njegovo najveće djelo, Republika Turska, koju je
u amanet ostavio turskoj omladini, nastavlja da postoji. Povodom godišnjice
njegove smrti, još jednom se sa zahvalnošću prisjećamo Mustafe Kemala Ataturka.
(The Bosnia Times)
