Sumnja i nepovjerenje u informacije vlasti, međutim, ostaju. Sumnjičav je i zamjenik turske liječničke komore Ali Cerkezoglu. On kaže da „brojkama moramo vjerovati, ali ih ne moramo prihvatiti, moramo ih preispitati. Jer ako odgovorni u jednoj zemlji ne provode dovoljno testova, onda se mora diskutirati o tome jesu li to stvarni brojevi u ovoj zemlji.”
Mislili da virus neće pogoditi Tursku
Cerkezoglu se dotiče senzibilne teme. Relativno mali broj zaraženih bi mogao imati veze s malim brojem provedenih testiranja, kaže on. Od izbijanja epidemije COVID-19 do proteklog vikenda je u Turskoj testirano manje od 50.000 ljudi – toliko se Njemačkoj testira samo u jednom danu. Neki stručnjaci polaze od toga da je broj nepoznatih slučajeva u Turskoj 50 puta veći. Ali čak ni na službene brojke vlada nije bila dovoljno pripremljena, kaže Ömer Faruk Gergerlioglu, liječnik i parlamentarni zastupnik oporbenog HDP-a. „Ministarstva su se pravili kao da virus neće pogoditi Tursku. Ali Turska je zemlja koja ima intenzivni trgovinski i putnički promet s Kinom. A kad je virus bio došao do Irana, bilo je jasno da će doći i u Tursku”, ističe Gergerlioglu.
U međuvremenu su škole, sveučilišta i većina trgovina zatvoreni. Ljude se poziva da ne napuštaju svoje kuće i stanove. Svi inozemni letovi su otkazani. Putovanja unutar zemlje su moguća samo uz odobrenje. Vlasti su u karantenu stavile oko 40 općina. To je, međutim, jedina informacija o tome koje su regije posebno pogođene. Aliju Cerkezoglu iz liječničke komore to nije dovoljno. „Želimo da se javnost transparentno informira. Ne samo novim brojkama svaku večer o tome koliko ih je umrlo, koliko je stacionirano. Mora se navesti više detalja, pri čemu se imena pacijenata svakako trebaju držati u tajnosti. Turska ima problem s transparentnošću. Kad je korona u pitanju, ali i kad je svaka druga tema u pitanju”, kritizira ovaj liječnik.
Njegov kolega i političar Gergerlioglu upozorava na još jedna mogući problem: situaciju u zatvorima. Navodi da je opasnost od zaraze u pretrpanim zatvorima velika. Ministar pravosuđa Abdulhamit Gül, međutim, smiruje: „Ukoliko dođe do zdravstvenih problema, zatvorenici će se odmah transportirati u bolnice. Tek nakon ozdravljenja će ih se vratiti u zatvore. Nakon toga će ih se 14 dana izolirati dok se ponovno ne vrate u svoje ćelije.”
Mnogi zbog svog mišljenja u zatvoru
Vlada ipak planira provesti izmjene Kaznenog zakona koje bi omogućile da oko 300.000 zatvorenika bude pušteno na slobodu. Udruženja žena strahuju da bi od toga mogli profitirati i počinitelji seksualnih delikata. Vlada umiruje navodeći da je prijedlog zakona još u fazi glasovanja, ali da će ubojice i osuđenici zbog seksualnih zločina i terorizma ostati iza rešetaka. Odvjetnik i novinar Gökcer Tahincioglu strahuje da bi vlada mogla koristiti korona-krizu kako bi na slobodu pustila one koji su joj bliski, a omražene kritičare i dalje izložila korona-opasnosti u zatvorima, primjerice navodne teroriste. „Kod tih ljudi govorimo uglavnom o osobama koje nisu sudjelovale u oružanim akcijama niti imaju izravne veze s terorističkim organizacijama”, objašnjava ovaj novinar i dodaje da su mnogi završili u zatvoru zbog svoga mišljenja, „primjerice mnogi pisci, novinari i političari”.
Među njima su i liječnici i drugo medicinsko osoblje – ljudi koji će Turskoj u narednim sedmicama njvjerovatnije više biti potrebni nego ikad ranije.
(TBT, DW)
