Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Neke specifičnosti i koristi namaza
S obzirom na svoju veličinu i važnost, namaz kao ibadet ima određene specifičnosti koje ga izdvajaju od ostalih ibadeta u islamu. Spomenut ćemo ovdje samo neke njegove specifičnosti, jer ih je veoma mnogo.
Na prvome mjestu ističemo činjenicu da se u Kur’anu na jednome mjestu namaz imenuje imanom (vjerovanjem): A Allah neće uništiti vaše vjerovanje (īmānekum) (el-Bekare, 143), tj. vaše namaze (prvih muslimana) prema Bejtu l-Makdisu. Zatim, Uzvišeni u Kur’anu naređuje Svome Vjerovjesniku, a.s., da ustraje u naređivanju namaza: …i istraj u tome (Ta Ha, 132), što ukazuje na specifičnu težinu namaza, jer mu je ustrajnost općenito naređena u svim ibadetima: …i budi istrajan u robovanju Njemu! (Merjem, 65)
Nadalje, svi ljudski tjelesni organi učestvuju u obavljanju namaza: srce, jezik, ruke, noge i tako dalje, što nije slučaj sa ostalim ibadetima. I na koncu, recimo i to da je svaki Božiji poslanik poslan sa namazom (u različitoj formi, a konačna forma namaza ustanovljena je na Miradžu), tako da namaz možemo posmatrati i kao, rekli bismo, ključ svih objavljenih Božijih vjerozakona (šerā‘i) na Zemlji.
Brojne su koristi od obavljanja namaza: duhovne i tjelesne, dunjalučke i ahiretske, pojedinačne i društvene. Uzvišeni Allah je Muhammedovom, a.s., ummetu stavio u dužnost djela koja je lahko izvršiti, a za koja slijedi izobilna nagrada. Svakako, namaz je pravi primjer toga, jer u toku dvadeset četiri sahata dužni smo klanjati pet dnevnih namaza, koje možemo obaviti, pa recimo, u trajanju od jednoga sahata. Zar je to puno?! Zar ne možemo odvojiti jedan sahat za “prisni razgovor” sa našim Stvoriteljem u toku dvadeset četiri sahata koji su nam dati na raspolaganje?!
Evo, sada, nekoliko konkretnih koristi namaza u pogledu naše duhovne čistote:
a) odvraćanje od razvrata i zla: Zaista namaz odvraća od razvrata i od svega što je ružno (el-‘Ankebut, 45);
b) podizanje stepena: Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ko se abdesti u svojoj kući a zatim krene prema nekoj od Allahovih kuća da bi obavio jedan od Njegovih farzova, s jednim njegovim korakom će mu se obrisati grijeh a s drugim podignuti stepen” (Muslim, 243);
c) brisanje grijeha: Ebu Hurejre također prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana, brišu grijehe počinjene između njih, ako se kloni velikih grijeha” (Muslim, 233, Tirmizi, 214);
d) svjetlo na dunjaluku i Ahiretu: Ebu Malik el-Eš‘ari prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Namaz je svjetlo” (Muslim, 223); Burejde prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “One koji po mraku i tami idu u džamiju obraduj potpunim svjetlom na Sudnjem danu (Ebu Davud, 561;Tirmizi, 223);
e) gozba u Džennetu: Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, a.s.,, rekao: “Onome ko odlazi rano jutrom i večerom u džamiju Allah će pripremiti gozbu u Džennetu. I to kad god jutrom ili večerom odlazi” (Buhari, 662; Muslim, 669);
f) istigfar meleka: Ebu Hurejre, također, prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Namaz jednog od vas obavljen u džematu bolji je od namaza obavljenog (pojedinačno) na trgu i(li) u kući za dvadeset i nekoliko stepeni. A ta je nagrada (čovjeku), kada uzme abdest i lijepo opere potrebne organe, zatim ode u džamiju, namjeravajući samo klanjanje namaza i na to ga ne bude pokrenulo ništa drugo osim namaza, neće koračati ni koraka, a a da mu se time ne podigne jedan stepen (kod Allaha) ili se s njega ne skine jedan prijestup (grijeh); a za svakog se od vas mole meleci za oprost na mjestu gdje on klanja namaz dok ga još klanja, govoreći: ‘Allahu naš, oprosti mu (grijehe)! Allahu naš, smiluj mu se!’ – sve dotle dok mu se ne dogodi nešto što abdest kvari i dok ih ne bude time uznemirio” (Buhari, 2119).
(TBT)
