Oni, iza leđa Amerike, razgovaraju i sa Iranom i pobunjenicima Hutima koje Teheran podržava u Jemenu, ali i Katarom.
Saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman intenzivirao je direktne razgovore s pobunjenicima Hutima protiv kojih se bori u Jemenu već pet godina, što je dovelo do smanjenja broja napada obe strane.
Napravio je i niz gestova kako bi olakšao, ako ne i okončao, blokadu koju su on i njegovi saveznici nametnuli svom malenom, bogatom susjedu Kataru. Čak je učestvovao u indirektnim razgovorima sa arhineprijateljem kraljevstva Iranom, kako bi pokušao ublažiti rat u sjenci koji bjesni širom regiona, prenosi .
Iako su se američki i saudijski zvaničnici složili da Iran stoji iza napada 14. septembra na postrojenja za preradu nafte, koja su privremeno prepolovila proizvodnju nafte Saudijske Arabije, predsjednik Trump je odgovorio žestokom retorikom, ali nije ništa više od toga učinio. Za Saudijce, takav američki odgovor je predstavljao otrežnjenje. On znači da uprkos desetinama milijardi dolara koje su Saudijci potrošili na američko oružje – više od 170 milijardi dolara od 1973. godine, više ne mogu računati da će im Sjedinjene Države priskočiti u pomoć, barem ne snagom koju su očekivali.
Analitičari kažu da, zabrinute zbog toga što će morati da se izbore u teškom i nepredvidivom regionu, saudijske vlasti u tišini pokušavaju pregovarati sa svojim neprijateljima da deskaliraju sukobe.
– Mislim da ćemo na 14. septembar gledati veoma bitan trenutak u istoriji Zaljeva – rekao je David B. Roberts, istraživač politike Bliskog istoka sa Kraljevog koledža u Londonu.
Kako je rekao, s pretpostavkom da je razbijena iluzija da će Sjedinjene Države zaštititi Saudijce, “oni shvataju potrebu da budu prlagodljiviji”. Zato su Saudijci razmijenili zarobljenike sa Hutima i obavili niz pregovora sa njihovim predstavnicima, a imaju i pregovore i sa Iranom, preko posrednika – zvaničnika iz Pakistana i Iraka.
Za Sjedinjene Države, prelazak ka diplomatiji je nezgodan paradoks. Trumpova administracija i Kongres vrše pritisak na Saudijce da okončaju rat u Jemenu, a administracija ih je također pirtiskala da se pomire s Katarom, što se činilo uzaludno.
Sada su, pretpostavljeni iranski napadi možda učinili više za unapređenje tih ciljeva nego što je to ikada radio američki pritisak.
Međutim, postoji još jedan razlog zašto je Rijad ublažio politiku prema Iranu.
Vanjska politika Saudijske Arabije postala je agresivnija kada se Mohamed bin Salman pojavio kao pokretačka snaga u 2015. On je kraljevstvo uveo u razorni rat protiv pobunjenika koje podržava Iran u Jemenu; nametnuo je embargo Kataru, koga je optužio da podržava terorizam i zakleo se da će se suprotstavljati Iranu svuda u regionu.
Krunski princ je postao destabilizirajuća sila u regionu, ali to mu nije donijelo željene rezultate – rat u Jemenu je postao skupa zanimacija za princa koja se pretvorila u humanitranu katatsrofu, a Katar je uspio da svojim ogromnim bogatstvom i uz pomoć saveznika prevaziđe probleme zbog blokade.
Zatim su napadi na rafinerije istakli ranjivost saudijske naftne industrije, ekonomskog dragulja zemlje. Ti događaji doveli su do toga da je Rijad morao napraviti zaokret.
– Iznenadna spremnost da nastavi diplomatiju u Kataru i Jemenu odražava saudijsku želju da učvrsti svoje regionalno držanje u vrijeme nesigurnosti i ranjivosti – kaže Rob Mali, bivši najviši savjetnik za Bliski istok u administraciji Baraka Obame .
SAD su u Saudijskoj Arabiji, kako kažu analitičari, imale cilj da štite naftu. Međutim, u poslednje vreme SAD pokušavaju da se povuku iz Bliskog istoka.
Nakon napada na naftna postrojenja, Trump je poslao više američkih trupa u Saudijsku Arabiju da upravljaju raketnim sistemima “patriot”, a to nije bila podrška kakvu su Saudijci očekivali. Štaviše, Trump je naredio, a zatim naglo opozvao, vazdušne napade na Iran.
– Ono što Saudijci nisu razumjeli, jeste da je Donald Trump mnogo bliži stanovištvu Baracka Obame nego što su mislili. Radi se o izlasku iz Bliskog istoka – kaže analitičar Stephen Cook.
Ugled Saudijaca u Washingtonu opao je zbog rata u Jemenu, blokade Katara i ubistva novinara i kritičara Jamala Khashoggija. Osim toga, kako se bliže novi izbori u SAD sada bi i Trump mogao zauzeti sasvim drugačiji pristup prema Saudijcima.
(TBT, Blic)