IDAHO CITY, Idaho – Braća Wilksodrastala su čuvajući koze, nikada nisu završili srednju školu i svoj milijardu dolara vrijedan posao bušenja prirodnog gasa stvorili su od nule.
Zato, kada su Dan i Farris kupili ogroman komad brdovitog zemljišta na jugozapadu Idaha, to nije bila tek još jedna investicija, već znak njihove dobre sreće.
“Oni su teškim radom i odlučnošću – bez ikakvih privilegija – postigli uspjeh”, ističe sin Dana
Wilksa, Justin.
Ovom kupovinom braća Vilks takođe su se pozicionirala visoko na spisku imućnih zemljoposjednika koji u Americi kupuju prostrane parcele. Privatno zemljište u Americi se u posljednjoj deceniji koncentrisalo u ruke malog broja bogataša; svega sto porodica poseduje ukupno 17 miliona hektara zemlje širom Amerike.
Najveći dio te zemlje proteže se od Stjenovitih planina sve do Texasa gdje su komercijalne šume i rančevi atraktivna investicija.
Borba za zemljište na određeni način definiše Zapad još od početka 19. vjeka kada je vlada dijelila zemljište kako bi podstakla ekspanziju. Te borbe su se godinama vodile između pojedinaca i vlade koja je posjedovala više od polovine regiona.
Sada još bogatiji kupci otkupljuju još prostranije parcele, a linija na kojoj se vodi borba je drugačija. Lokalno stanovništvo nove vlasnike zemlje smatra prijetnjom svom načinu života.
Braća Vilks koja sada posjeduju nekih 280.000 hektara u nekoliko saveznih država postala su simbol nedodirljivih zemljoposjednika. Dok su se njihovi posjedi širili u Idahu, braća su unajmila naoružano obezbjeđenje koje patrolira zemljom, što je izazvalo bijes kod stanovnika Idaha naviknutih da svakodnevno, već generacijama, slobodno lutaju brdima i u njima love.
Neki od novih zemljoposjednika su, doduše, toplije dočekani. Magnata Johna Malonea obasipaju pohvalama zbog napora koji njegova porodica ulaže u očuvanje prirode.
Ova oblast suočava se sa najbržim porastom stanovništva u Americi, što utiče na rast cijena nekretnina i troškova života, te stanovnici ovog kraja strahuju od gubitka svoje kulture i ekonomske stabilnosti.
Rocky Barker, kolumnista Idaho statementa u penziji, nazvao je ovaj sukob “sudarom dva američka sna”, poštovanja koje u Americi uživa pravo na privatnu svojinu i javnog zemljišta dostupnog svima.
Taj sudar je, kako je naveo Barker, dio šire promjene – iz kulture radničke klase u kulturu one imućne.
Tim Horting je jedan od ljudi kojih se ova polemika takođe i te kako tiče. Horting (58), prodavac po struci, odrastao je sjeverno od Bojsija, u šumama ispresjecanim prašnjavim putevima s pogledom na poznate planinske vrhove. U tim šumama je 2006. godine sagradio kolibu želeći da njegovi unuci, dok odrastaju, spoznaju duh ruralnog života. “To je razlog što sam se preselio ovdje”, rekao je Horting.
Braća Vilks su potom 2016. godine kupila 70.000 hektara nadomak Hortingove kuće. Put je ubrzo zatvoren kapijom, a na znaku okačenom o drvo pored nje pisalo je: “Upozorenje. Privatni posjed. Zabranjen prolaz.”
Problem, kako kaže Horting, nije činjenica da oni posjeduju tu zemlju, već što su isjekli javne puteve.
“To je nasilje”, dodaje Horting.
Brokeri kažu da je pokretač talasa kupovine zemljišta djelom želja da se ulaže u prirodna dobra dok se ona još uvek mogu eksploatisati.
Ljudi shvataju da su resursi sve oskudniji, kaže Bernard Uhtric, savjetnik za kupovinu nekretnina.
U vrhu američkih zemljoposjednika nalaze se medijski mogul Ted Tarner sa 800.000 hektara zemlje u Montani i Nebraski, između ostalog; Charles i David Koch koji raspolažu zemljom u Teksasu i Jeff Bezos. Willliam Bruce Harrison, iz porodice naftnih mogula, sada posjeduje 19 planina u Coloradu.
Mještani su već zabrinuti zbog mogućeg gubitka prostora i lokalne kulture pošto broj stanovnika u ovim krajevima neprekidno raste. Idaho i Nevada su prošle godine zabilježile najbrži rast broja stanovnika, a odmah iza njih Juta, Arizona i Colorado.
Novi kupci simbolišu mnogo veći problem: džentrifikaciju Zapada.
U 2018. je u Idaho pristiglo 20.000 stanovnika iz Californije; cijene nekretnina oko Bojsija skočile su 17 odsto.
Justin Wilks i njegova porodica otkupili su zemlju kako bi je zaštitili, pošto su je neregistrovani kampovi i skijaši godinama uništavali. Državno tužilaštvo istražuje zatvaranje puteva i sporove, a kao znak dobre volje ili mirovne ponude braća Wilks su omogućila pristup određenim djelovima zemlje. Sklonjena je ograda sa puta pored Hortingove kuće i uklonjen znak da je zabranjen prolaz.
“Želimo da budemo dobri susjedi”, ističe Justin Wilks. “Znam da neki ljudi misle da nismo samo zato što im nismo dozvolili da slobodno šetaju našim posjedom, ali imam pitanje za njih: želite li da ja kampujem u vašem dvorištu?”
(TBT, NYT)