Predsjednik međunarodne Panevropske unije Alain Terrenoire smatra da proširenje Evropske unije ne blokira reformu te zajednice i da ne treba odugovlačiti s primanjem Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Albanije u EU
Dok predsjednik Francuske Emmanuel Macron već neko vrijeme zastupa stajalište da se prvo Evropska unija treba reformirati, a tek onda može uslijediti nastavak proširenja na takozvane zemlje Zapadnog Balkana, predsjednik Međunarodne Panevropske unije Alain Terrenoire, također Francuz, razmišlja drugačije. Smatra da proširenje ne blokira reformu Evropske unije i da ne treba odugovlačiti s primanjem Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Albanije u EU. Međunarodna Paneuropska unija najstariji je pokret za ujedinjenje Europe. Pokrenuo ga je 1922. grof Richard von Coudenhove-Kalegri koji je vjerovao, nakon kraja Prvog svjetskog rata, da je ujedinjenje Evrope jedni način da se spriječi novi rat i učvrsti pozicija Evrope na globalnoj razini. Hrvatska Paneuropska unija osnovana je 1991., a danas je njezin predsjednik akademik Mislav Ježić. Alain Terrenoire predsjednik je Međunarodne Panevropske unije od 2004., a njegovi su prethodnici bili Richard von Coudenhove-Kalegri i nadvojvoda Otto von Habsburg, sin posljednjeg austrougarskog cara. Terrenoire, francuski advokat i političar, rođen je 1941. u Lyonu. Bivši je član Evropskog parlamenta, najmlađi član francuske Nacionalne skupštine i nekadašnji francuski delegat pri Generalnoj skupštini UN-a. Sin je Louisa Terrenoirea, ministra u vladi Charlesa de Gaullea, i smatra se suvremenim degolistom, o čemu je govorio u intervjuu za Nacional.
Na pitanje da li matra da je potrebna evropska inačica NATO-a, odgovorio je:
„Danas se možemo pitati je li bilo nužno intervenirati na Bliskom istoku nakon terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001., a možemo se pitati i je li razbijanje režima u Siriji, iako je bio diktatorski, bilo u interesu mira i osobito je li bilo nužno intervenirati u Libiji 2011. Puno pogrešaka smo napravili zbog kojih je, između ostalog, danas svijet u opasnosti. Zato nam je potreban evropski odgovor koji mora uključiti sve zemlje koje čekaju integraciju u Evropsku uniju. Potrebno je da budemo neovisni i osmislimo alternativu NATO-u. Jednoga dana Evropljani bi se trebali direktno brinuti o vlastitoj obrani, a ne gubiti vrijeme. To ne znači evropsku vojsku nego osmišljavanje obrambene organizacije u koju bi bile uključene sve evropske zemlje. To je postalo prioritet. Donald Trump najbolje nas, već dvije godine, u to uvjerava. No političke, vojne i gospodarske veze između Europe i SAD-a toliko su duboke da ćemo nužnost europske obrambene organizacije možda uvidjeti kada bude prekasno. Potreban je hrabar i voljan političar koji bi se time bavio. Kad je Macron izabran, mislili smo da je na dobrom putu, da radi dobre projekte za Evropu, ali vjerojatno zbog nedostatka političkog iskustva te svakako zbog osobne pretencioznosti počinio je seriju pogrešaka zbog kojih danas nema puno utjecaja da ostvari svoje ideje. Šteta, jer je to mladi čovjek iz nove generacije“.
(TBT)