Američki predsjednik Donald Trump novim komentarima i porukama kongresmenkama iz redova Demokratske stranke da se “vrate kući” izazvao je lavinu komentara i optužbi za rasizam.
A najglasnije u tim optužbama bile su upravo žene koje je Trump napao – Alexandria Ocasio-Cortez, Ilhan Omar, Rashida Tlaib i Ayanna Pressley. Sve četiri su američke državljanke.
Iako ih američki predsjednik nije direktno imenovao, jasno je da su se poruke na Twitteru odnosile na njih.
Ko su kongresmenke, članice “Ekipe”, kako su tu grupu prozvali američki mediji?
Alexandria Ocasio-Cortez
Često je zovu i AOC, a na veliku scenu u Demokratskoj stranci stupila je prošlog juna kada je porazila političkog veterana Joea Crowleyja na unutarpartijskim izborima.
Zatim je u novembru prošle godine pobijedila kandidata Republikanske stranke Anthonyja Papasa i postala najmlađa kongresmenka u historiji Amerike.
Rođena je u Bronxu u New Yorku, a roditelji su joj porijeklom iz Portorika. Ima diplomu iz ekonomije i međunarodnih odnosa sa univerziteta u Bostonu.
Radila je kao nastavnica, menadžerica i šankerica pre nego što je ušla u politiku.
Za sebe kaže da je demokratski socijalista, a od izbora na funkciju u Kongresu postala je jedna od glavnih meta napada suparničke stranke.
Ne bježi od toga da se nađe u centru medijske pažnje, često koristi društvene mreže, umije odgovoriti rivalima i medijima. Govori o raznim temama poput imigracija, siromaštva i rasnih problema.
Poznata je po jakim nastupima na saslušanjima u Kongresu, a na Twitteru je prati skoro pet miliona ljudi.
Često govori i o problemima životne sredine, a nebrojeno puta je kritizirala predsjednika Trumpa.
Odmah po izboru na funkciju u intervju za televiziju CBS rekla je da je Trump, bez sumnje, rasista.
“Reči koje koristi… To su kroz historiju koristili oni koji su govorili o dominaciji bijele rase. Predsjednik nije izmislio rasizam, ali govorio je na taj način”.
Ilhan Omar
I njoj je ovo prvi mandat u Kongresu. Izabrana je na izborima prošlog novembra u Minessoti, a postala je prva članica Kongresa somalskog porijekla.
Njena porodica se u Minneapolis doselila 1997, a tri godine kasnije dobila je državljanstvo.
Ova 37-godišnja majka trojke djece je jedna od prve dvije muslimanke koje su izabrane u Kongres.
Zbog dosadašnjih političkih nastupa dobila je i pohvale, ali se našla i na meti kritika.
Odmah poslije izbora privukla je pažnju borbom da se promijeni 181 godinu staro pravilo u Kongresu po kojem članovi ne smiju ništa nositi na glavi. I uspjela je u tome, pa je na polaganju zakletve nosila hidžab.
Ipak, suočila se nekoliko puta i sa optužbama zbog navodnog antisemitizma.
Morala se izviniti zbog serije poruka na Twitteru početkom godine. Tada je tvrdila na Američko-izraelski komitet za javne poslove, u stvari, kupuje politički uticaj.
Zbog toga su je kritizirali članovi obje stranke.
“Antisemitizam postoji i ja sam zahvalna što imam jevrejske saveznike i kolege koji me obrazuju o bolnoj historiji ove pojave”, napisala je Omar u izvinjenju.
Rashida Tlaib
Kao i kod drugih kongresmenki, izbor Rashide Tlaib prošlog novembra bio je historijski.
Ova političarka iz redova demokrata prva je Amerikanka palestinskog porijekla u Kongresu.
Rođena je i odrasla u Detroitu, u državi Michigen, a roditelji su joj imigranti iz Palestine.
Njena baka i dalje živi na Zapadnoj obali.
Položila je zakletvu obučena u tradicionalnu palestinsku odeću, koju je sašila njena majka.
Uz Ilhan Omar, ona je druga muslimanka koja je u historiji postala poslanica u Kongresu.
Najstarija od četrnaestoro djece, Tlaib je i prva u porodici završila srednju školu, a zatim i koledž i studije prava.
Otkada je na ovoj poziciji, izrazita je kritičarka predsjednika.
Izazvala je brojne kontroverze, kada je koristeći eksplicitan jezik tražila opoziv predsjednika.
Tlaib se nije pokolebala zbog te bure u javnosti, tvitujući da će “uvijek govoriti istinu moćnicima”.
Ayanna Pressley
Kongresmenka Ayanna Pressley prva je Afroamerikanka koja je izabrana u američki Kongres iz Massachusettsa.
Rođena je u Cincinatiju i odrasla u Ohioju, jedina je kćerka samohrane majke.
Nakon studija na Univerzitetu u Bostonu, bila je pomoćnica kongresmenu Josephu P. Kennedyju Drugom, i 13 godina radila za senatora Johna Kerryja.
Samostalnu političku karijeru započinje 2009. kada je uspjela postati članica gradskog vijeća u Bostonu, kao prva obojena žena koja je tu došla tokom 100 godina duge historije.
Kao u slučaju Ocasio-Cortez, izbor Pressley za kongresmenku izazvao je brojne političke potrese.
Od kada je preuzela dužnost u januaru, glasno zagovara prava na abortus, tražeći da se povuče amandman o medicinskoj pomoći koji onemogućuje Amerikankama sa niskim primanjima da urade abortus.
Kao žrtva seksualnog nasilja, Pressley se zalaže za bolju zaštitu žrtava napada, navodeći da “ljudi kojima je bol blizak, treba da budu i najbliži moći”.
(TBT, Mediji)
