Kada su SAD uvele sankcije energetskoj industriji Venecuele u januaru, ruska naftna kompanija Rosneft pomogla je Venecueli da naftu izveze u Aziju, a kada su se u martu intenzivirale glasine o američkoj intervenciji, dva aviona sa ruskim vojnim tehničarima sletjela su u Karakas.
Ipak, sve je više dokaza da su ekonomski odnosi Venecuele i Rusije veoma krhki. Ruske banke, izvoznici žitarica, pa čak i proizvođači oružja prekinuli su poslovanje sa Venecuelom usljed ekonomskog kraha sa kojim se ta latinoamerička zemlja suočava.
Javnu podršku Rusija je pružila u nekoliko krucijalnih trenutaka otkada se lider venecuelanske opozicije Juan Guaido u januaru proglasio za prelaznog predsjednika.
U ekonomskom domenu, međutim, državne ruske kompanije povlače se iz poslovanja sa Venecuelom koja je bankrotirala kako bi se zaštitili, što samo pokazuje da i Putinova strategija da stekne saveznika u kontriranju SAD ima granice. Ruska vlada odbija pozajmiti novac Venecueli, da dalje investira, pa čak i da eventualno umanji postojeći dug kako bi olakšala Maduru borbu sa opozicijom.
Sklonost Kremlja da simbolično pokaže podršku dijelom je posljedica ekonomskih prilika u samoj Rusiji. Petogodišnja stagnacija je, sudeći po istraživanjima javnog mnijenja u Rusiji, dovela do neslaganja javnosti sa skupim avanturama u inozemstvu.
Rusija je u prva četiri mjeseca ove godine u Venecuelu izvezla robu u vrijednosti od 36 miliona dolara, upola manje nego u istom periodu prije tri godine. Venecuela je uvezla čak 170.000 tona ruske pšenice koja bi trebalo da, prema Madurovim riječima, zamijeni američke žitarice. Ova količina pokriva tek deseti dio potražnje u Venecueli.
Prema riječima dva anonimna izvora, najveće banke u Moskvi su osujetile Madurove pokušaje da vladin novac preusmeri u Rusiju kako bi izbjegao američke sankcije. Pošto ruski finansijski sistem koristi dolar, rizik da američke sankcije nadmaše potencijalnu zaradu je presudio.
Čak je i trgovina oružjem između dvije zemlje na kojima se njihovi ekonomski odnosi temelje pogođena. Industrijski konglomerat Rostec, glavni izvoznik u Rusiji, umanjio je obim poslovanja sa Venecuelom zbog neplaćenih porudžbina i zamrznuo druge projekte, prema riječima dvoje ljudi bliskih kompaniji. Jedan od tih projekata je i fabrika za proizvodnju “kalašnjikova” u Marakaju koja je ostala nedovršena.
Multimilijarderski dilovi za uvoz ruskog oružja koje je potpisao Madurov prethodnik, Hugo Chavez, odavno ne važe. Rusija je u posljednje dvije godine u Venecuelu izvezla robu u vrednosti od milion dolara pod “tajnom” carinskom šifrom koja uključuje i vojnu opremu.
Intervencija Rosnefta nije bila dovoljna da spriječi krah naftne industrije u Venecueli u januaru.
Autput je pao 35 posto otkada su SAD uvele sankcije Venecueli, a riječ je o jednom od najdrastičnijih padova u proizvodnji u modernoj historiji prema nekim procjenama.
“Da sam venecuelanski general i razmatram planove za budućnost, ne bih računao na to da će mi Rusija pomoći”, kaže Maximilian Hess sa Instituta za istraživanje spoljne politike u Londonu.
(TBT, NYT)
