Kada su kompanija Facebook i konzorcijum od 27 partnera nedavno predstavili libru, novu kriptovalutu, njihov cilj bilo je stvaranje novog globalnog novca i osnove za novi univerzum finansijskih usluga. Kako će ona funkcionisati? Evo osnova.
Libra je zamišljena tako da može da se šalje odmah, bez maltene ikakve provizije, bilo gdje u svijetu.
Sačinjena je na istom principu kao i bitcoin. Ali za razliku od bitcoina, cilj je da libra dostigne stabilnu vrijednost koju će održati međunarodne valute poput dolara, eura i jena.
Partneri će učestvovati u nadzoru švicarske neprofitne organizacije koja je odgovorna za finalni dizajn libre i za aktiviranje sistema.
Partneri žele da prve libre budu dostupne javnosti 2020. godine, ali postoji nekoliko prepreka koje bi mogle da produže taj rok.
Švicarsko udruženje koje upravlja librom prvo će morati da odobri finalni dizajn kriptovalute. Udruženje će potom morati da pronađe banke koje će pristati da čuvaju novac koji će podržati kriptovalutu. Finansijski regulatori, među kojima je veliki broj onih koji su još uvijek skeptični kada je riječ o kriptovalutama, također će morati da odobre dizajn.
Libra je sačinjena tako da će svaka kompanija imati mogućnost da prihvati valutu i ponudi novčanike u kojima će ih korisnici čuvati i koristiti. Sličan koncept je uspostavljen i sa bitcoinom. Facebook je saopštio da namjerava da ponudi libru svim korisnicima Facebook Messengera i WhatsAppa kojih je zasad ukupno 2,7 milijardi. Kompanija se nada da će uspjeti da pribavi dozvolu da se libra upotrebljava za plaćanje stvari kao što su reklame na društvenim mrežama.
Facebook je koncipirao i zamjensku valutu, kalibru, koja će omogućiti da libra bude dostupna korisnicima. Kalibra bi trebalo da služi za finansijske usluge poput pozajmica i investiranja. Kompanija se također nada da će njeni partneri, među kojima su i Uber i Spotify, također omogućiti plaćanje novom kriptovalutom.
Kad god neko kupi libru, taj novac se deponuje na bankovne račune, tako da je vrijednost svakog dolara ili eura u librama podržan stvarnim dolarom ili eurom u banci. Ovo je važno zato što će bankarski holding generisati kamatu koja se može iskoristiti za isplatu inicijalnim investitorima.
Ovakva struktura praktično znači da se može generisati beskrajan broj libri, za razliku od bitcoina čiji je maksimalni broj 21 miliona. Stvaranje nove libre neće podrazumijevati proces kopanja neophodan kada se radi o bitcoinu, a na koji su utrošene enormne količine električne struje. Zato se bitcoin, između ostalog, našao na meti aktivista za životnu sredinu.
Facebook i druge kompanije koje su oformile novčanike za novu kriptovalutu mogu da podstaknu nove korisnike dajući im mali broj Libri sa kojima će početi. Oni će također moći da kupuju libru prebacivanjem novca sa bankovnog računa ili debitne kartice. Cijena svake pojedinačne libre biće određena vrijednošću valuta koje podržavaju libru. Ukoliko libra bude funkcionisala kao što je planirano, kada korisnici dođu u posjed libre, imat će mogućnost da je šalju bilo kojoj kompaniji ili licu koje posjeduje novčanik, bilo gdje u svijetu.
Ako želite da pretvorite libru u neku od tradicionalnih valuta, kalibra će omogućiti razmjenu po tekućem kursu.
Korisnici Facebooka moći će da otvore novčanik verifikovanjem svog identiteta online uz validne lične dokumente.
Druge kompanije koje rade sa librom moći će da i same otvaraju novčanike i verifikuju identitet svojih korisnika. Samo kompanije koje imaju odobrenje švicarskog udruženja moći će da novac unose i iznose iz sistema.
Facebook se nada da će ovaj proces otvoriti za ljude širom svijeta. Ipak, libra neće biti dostupna u zemljama u kojima je upotreba društvenih mreža striktno ograničena, poput Kine i Irana.
(TBT, NYT)