Piše: Katrin Bennhold, thebosniatimes.ba
Sibila Geissler dobro poznaje ekstremnu desnicu u Austriji, koja je proteklih sedmica opet izazvala nemir poređenjem migranata s pacovima i pravdanjem plakata na tragu nacističke propagande. Geissler više od 12 godina vodi antiekstremističku jedinicu unutrašnje j službe, a nedavno je svjedočila pred parlamentarnom komisijom koja istražuje da li krajnja desnica pokušava podriti njenu agenciju. Danas je njen najveći izazov to što je krajnja desnica sastavni dio vlade.
Nedugo pošto je prije 17 mjeseci Slobodarska partija ušla u vladu i preuzela ministarstvo unutrašnjih poslova, visoki službenik ministarstva tražio je od Sibile Geissler i njenog šefa da mu predaju imena doušnika koji su se infiltrirali na desničarsku scenu. Odbili su. Nekoliko sedmica kasnije naoružana policija je upala u njenu kancelariju i odvukla dokumentaciju godinama prikupljanu od domaćih obavještajaca i savezničkih država.
Posljedice ove racije se i dalje osjećaju u unutrašnjoj politici i šire, dok Austrija postaje značajan primjer zemlje u kojoj je krajnja desnica prešla sa političke margine u centar moći.
Nacionalisti i tvrda desnica jačaju širom Evrope. Upravljaju vladama u Mađarskoj i Poljskoj, dok su manjinski partneri vladajućih koalicija u Austriji, Italiji, a od nedavno i u Estoniji. U Danskoj krajnja desnica sprovodi utjecaj preko konzervativne manjinske vlade, a ojačala je čak i u Njemačkoj gdje je, mada nije uspjela da dosegne vlast, postala glavna opoziciona stranka u parlamentu i ima poslanike u skupštinama svih saveznih država.
Tamo gdje su nacionalisti ušli u vlade, preuzeli su ključne resore iz kojih utiču na pitanja reda i zakona i imigracije, poput ministarstva unutrašnjih poslova. U slučaju Austrije to podrazumijeva kontrolu sigurnosnog aparata, čiji je značajan dio posla dugo bio da nadgleda pretnje neonacista po ustrojstvo države. Naznake slične borbe vide se i u Njemačkoj, gdje je prošle godine smenjen šef unutrašnje obavještajne agencije zbog sumnje da ga preterana naklonost krajnjoj desnici ometa u valjanom nadzoru njenih veza sa neonacističim grupama.
„To što se u Austriji dešava vidjeli smo već u drugim evropskim zemljama – udar na nezavisne institucije, na odvojenost grana vlasti i vladavinu prava“, kaže Jaša Munk, stručnjak za populizam i autor knjige Narod protiv demokratije. „Slobodarska partija naprosto misli da sigurnosni aparat treba da služi njihovom pogledu na svijet, što je opasno“, dodaje on. „To je ozbiljno iskušenje za vladavinu prava u Austriji“.
U krugovima krajnje desnice mašta se o „Danu X“ kada neonacisti pučem preuzimaju vlast. Za Sibilu Geissler taj dan nije tako nezamisliv. Opisujući policijsku raciju u obavještajnoj agenciji, Geissler je na svjedočenju pred parlamentarnom komisijom prošle godine rekla: „Da budem iskrena, budući da dugo radim u oblasti ekstremizma krajnje desnice i imam dosta informacija, moja prva pomisao je bila: to je to, ovo je Dan X“.
***
Slavni centar međunarodne špijunske intrige tokom Hladnog rata, Beč je opet u središtu bitke između liberalnih zapadnih ideja i ekstremističkih sila koje sklapaju saveze preko granica širom Evrope. Austrijski obavještajci kažu da se posljedice već osjećaju. Stariji operativci službe kažu da sada štite doušnike i informacije ne samo od neprijateljskih zemalja, već i od članova sopstvene vlade.
Čak su i evropski saveznici i Sjedinjene Države počeli isključivati Austriju iz određenih obavještajnih razmjena, uznemireni zbog široke međunarodne mreže ekstremne desnice, a posebno zbog njenih simpatija prema Rusiji. „Vrlo pažljivo razmatramo šta ćemo podijeliti s našim austrijskim partnerima, jer nismo sigurni u čije bi ruke te informacije mogle pasti“, navodi jedan evropski obavještajac. U tom smislu, posebnu pažnju je privukla informacija da je ekstremista optužen za ubistvo 51 muslimana u dvije džamije u Christchurchu na Novom Zelandu donirao novac austrijskom predstavniku desničarskog omladinskog pokreta Generacija identiteta.
Mladi austrijski kancelar Sebastijan Kurz (32) obećao je temeljnu istragu svih eventualnih veza, finansijskih ili organizacionih. Međutim, već se javljaju sumnje u sposobnost ili spremnost njegove vlade za takav zadatak.
Kurz je predvodio svoju konzervativnu Narodnjačku partiju Austrije ka izbornoj pobjedi 2017, dajući mladalački i elegantan imidž agendi uglavnom srodnoj ekstremnoj Slobodarskoj partiji, koju je potom pozvao u koalicionu vladu. Funkcija mu još uvijek zavisi od njihove podrške.
Veze Slobodarske partije sa desnim ekstremistima su dobro dokumentirane, uključujući Generaciju identiteta koja je predmet istrage više evropskih obavještajnih službi. Obavještajci su prošle godine sastavili listu od 374 osobe koje uplaćuju donacije ovom pokretu, među kojima je i nekoliko aktivnih članova Slobodarske partije. U nedavno sprovedenoj istrazi, identificirano je 48 političara ili uposlenika Slobodarske partije koji imaju veze sa Generacijom identiteta. Prema istraživanju jedne neprofitne organizacije, najmanje četiri ministarstva koja drži Slobodarska partija, uključujući resore odbrane, inostranih i unutrašnjih poslova, zaposlilo je ekstremiste. Njihove ideje utiču na politike: prošle jeseni je kancelar Kurz iznenada povukao podršku Austrije paktu UN o migracijama, poslije kontrakampanje aktivista Generacije identiteta.
„Izgleda da je taj marš u institucije prilično sračunat, što nismo očekivali“, kaže Kristijan Schtrohal, bivši austrijski ambasador. Opozicioni poslanik i član parlamentarne komisije Peter Pilz vjeruje da se to svjesno planira. „Sistematski postavljaju svoje ljude na strateška mjesta“, kaže Pilz. Kancelarovi fanovi tvrde da je krajnju desnicu pripitomilo učešće u vladi. Kritičari, čak i iz njegovih redova, tvrde da ih on podstiče i pravda. „Sebastijan Kurz je učinio krajnju desnicu društveno prihvatljivom“, kaže Reinhold Miterlener, bivši zamjenik kancelara i konzervativac.
U razgovoru u njegovoj veličanstvenoj bečkoj kancelariji obloženoj drvetom, Kurc kaže da nije promijenio stav o učešću Slobodarske partije u vladi. Odbija ideju da je policijska racija bila politički motivirana, iako je tražio da izvještaje dobija neposredno od direktora obavještajne službe, zaobilazeći vlastitog ministra unutrašnjih poslova. „Vjerujem u naše pravosuđe“, kaže kancelar. On dodaje da su priče o vezama Slobodarske partije sa Rusijom preterane, te da je zadovoljan navodima ove partije da prekida sve veze sa Generacijom identiteta. „Jasno sam postavio granice“, kaže Kurz.
Međutim, na pitanje o kancelarovim granicama jedan stariji obavještajac će po stolu prstom povući cik-cak liniju da opiše na šta ta granica liči.
Samo tokom posljednjih nekoliko nedelja, jedan predstavnik Slobodarske partije objavio je pjesmu u kojoj migrante poredi sa pacovima. Drugi je zahtijevao da austrijska javna televizija skloni voditelja koji ga je prozvao zbog postera koji je mnoge podsjetio na nacističku propagandu. Zamjenik kancelara Heinz-Kristian Schtrache, inače lider Slobodarske partije i nekadašnji neonacista, nazvao je ideju o „velikoj zamjeni“ Evropljana migrantima „realnošću“, što je centralna teorija zavjere koju promovira Generacija identiteta – a značajno mjesto ima i u manifestu ubice sa Novog Zelanda.
Racija policije u obavještajnoj agenciji vlastite države u februaru 2018. odigrala se pošto se saznalo da jedno ekstremno desno bratstvo, predvođeno zvijezdom Slobodarske partije u usponu, koristi pjesmaricu sa brutalno antisemtiskim stihovima.
Inventar materijala konfiskovanog u raciji bio je poduži. Policajci iz jedinice za ulični kriminal koju vodi saveznik Slobodarske partije, odneli su sve – od ličnih telefona do DVD-a sa pornografskim filmom. Kopirali su hard diskove na kojima se nalaze godinama prikupljane povjerljive informacije dobijene od inostranih obavještajnih službi, kao i softver Neptun koji se koristi za povjerljivu komunikaciju.
Šefica jedinice za ekstremizam Sibila Geissler brzo je uočila prve znake distance savezničkih službi. Maja prošle godine, jednom kolegi je otkazan poziv na evropski sastanak o Generaciji identiteta, dva sata prije polaska na aerodrom. Prošlog septembra, Geissler je učestvovala na sastanku kada je shvatila da je nekoliko sesija održano bez nje. „Pitala sam zašto me nisu obavijestili“, ispričala je komisiji u parlamentu. „Otvoreno mi je rečeno da im nije dozvoljeno da kontaktiraju sa mnom“.
U julu je Austrija isključena iz panevropskog naloga za praćenje jednog ruskog diplomate osumnjičenog za špijunažu. Finski obavještajci su poslali informaciju članicama Bernskog kluba, nezvaničnog foruma evropskih obavještajnih službi, sa direktnom napomenom: „Osim Austrije“. Slobodarska partija je sklopila sporazum o saradnji sa strankom ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok je prošlog leta ministarka inostranih poslova koja uživa podršku Slobodarske partije pozvala Putina na svoje vjenčanje.
Upitan na zatvorenoj sesiji parlamentarne komisije koje su strane službe izrazile zabrinutost zbog rizika od curenja informacija u Rusiju, šef obavještajne agencije Peter Gridling pomenuo je ih redom: „SAD, Engleska, Holandija, Njemačka“. Da bi izbjegao zvanično isključenje, Gridling je povukao svoju službu iz svih radnih grupa. Protok važnih informacija uglavnom je presušio.
„Slobodarska partija ugrožava integritet službi za nacionalnu sigurnost, a time i sigurnost republike“, kaže Stefani Krisper, poslanica liberalne partije Neos i članica komisije za istragu o raciji. Nadvlačenje konopca između krajnje desnice i austrijske vladavine prava zasad se nastavlja.
Sibili Geissler je sugerisano da ode u prijevremenu penziju ili da se prebaci u drugi sektor, na primjer „u sport“, ali je odbila. Nije pristala da govori za medije. U telefonskoj izjavi, njen advokat kaže da Geissler ne može riskirati „izloženost optužbama vlasti“.
Austrijski sudovi su već presudili da je bilo nezakonito devet od deset racija sprovedenih tog februarskog dana prošle godine. Na posao je vraćeno troje od četvoro suspendiranih službenika, uključujući i direktora Gridlinga.
U međuvremenu je u centrali obavještajne agencije zaveden strogi protokol za slučaj nove racije. Obezbjeđenje na ulazu je dobilo instrukcije da ne ustukne pod prijetnjama policije, te da spriječi pristup istražiteljima sve dok o tome ne obavijesti niz starijih službenika agencije. „Sljedeći put ćemo biti spremniji“.
(TBT, The New York Times)
