Većina muslimana od procijenjenih 1,6 milijardi će postiti tokom predstojećeg mjeseca ramazana, uzdržavajući se od hrane i pića tokom većeg dijela dana.
To je vrijeme ibadeta za muslimane, ali može izazvati konfuziju među ostalima, uključujući prijatelje i kolege. Zašto neki prijatelji preskaču izlazak na redovni subotnji doručak? Kako to da drugi preskaču večernji termin fudbala da bi otišli u džamiju?
Šta je ramazan?
Ramazan je deveti mjesec islamskog kalendara i predstavlja najsvetije razdoblje u godini za muslimane. Vjeruje se da je za to vrijeme poslaniku Mauhemmedu Bog objavio prve ajete Kur'ana. Tokom ovih sedmica, od muslimana se očekuje da poste ako su zdravi i sposobni za to.
Kada počinje ramazan?
Islam se pridržava lunarnog kalendara. To znači da mjesec ramazan počinje kada se ukaže mladi polumjesec. U muslimanskim zemljama službeni odbor najavi početak ramazana, a za nemuslimanske postoje različiti pristupi: neki će slijediti nadležnu islamsku zajednicu, a neki drugu muslimansku zemlju.
Zašto muslimani poste?
Muslimani vjeruju da postom jačaju svoju vezu s Bogom. Vrijeme se provodi u pojačanom ibadetu, kao što je molitva, čitanje Kur'ana i dobročinstvo.
Suzdržavanje od hrane i pića tokom dana omogućava muslimanima da prakticiraju snagu volje i fokusiraju svoju energiju na vjeru, ali se pojačava i suosjećanje s onima u potrebi.
Moraju li svi postiti?
Post je jedan stubova islama i za vrijeme ramazana, od svih muslimana se očekuje da poste svaki dan od izlaska do zalaska sunca.
Izuzimaju se djeca i starije osobe, kao i trudnice i dojilje, žene tokom mjesečnice te osobe koje su bolesne ili putuju.
Može li nešto pokvariti post?
Da, uključujući namjerno uzimanje jela i pića, cigareta, spolni odnos i mjesečnica.
Ali šta se dešava ako zaboravite i greškom nešto pojedete?
Pitanje koje većina muslimana dobije tokom ramazana (uz uzvik zapanjenja “čak ni vode?”) je šta se desi ako greškom nešto pojedete ili popijete? Zar ne možeš tajno uzeti jedan gutljaj kada niko ne gleda?
Jesti ili piti namjerno kvari vaš post, jer je svrha ramazana da se prakticira samokontrola i što više ibadeti.
Međutim, ako se to desi kroz istinsku grešku onda se ne poništava: postači mogu nastaviti post sasvim normalno.
Zašto se datum Ramazana mijenja svake godine?
Lunarni kalendar, koji slijedi islam, je 10 do 11 dana kraći od gregorijanskog kalendara (koji se temelji na rotaciji Zemlje oko Sunca). Ova razlika znači da ramazan svake godine počinje drugi dan. Ove godine će početi početkom maja: za 10 godina će početi sredinom januara.
Koliko će muslimani postiti ove godine?
Dužina posta svakog dana varira od mjesta do mjesta, ovisno o broju sati. Također se razlikuje u zavisnosti od doba godine.
Naprimjer sjeverna Norveška: ako ramazan padne u decembru, onda će post biti vrlo kratak zbog ograničene količine dnevne svjetlosti u blizini Sjevernog pola u to vrijeme.
Međutim, sati posta će se povećati na istom mjestu tokom ljeta, kada je dnevno svjetlo prisutno gotovo 24 sata. U takvim okolnostima postoje pravila koja dozvoljavaju lokalnom muslimanskom stanovništvu da prati vrijeme najbliže muslimanske zemlje ili Meke u Saudijskoj Arabiji.
Obično svaki dan posta može trajati 11, ali i 20 sati.
Ove godine, muslimani u Murmansku, Rusiji, moraju postiti više od 20 sati, dok je u Kopenhagenu najmanje 18 sati, 17,5 sati u Londonu i 15,5 sati u Rimu.
Uporedite to sa 14 sati u Omanu i Rijadu, 12 sati u Capetownu i samo 11 sati u Ushuaiji, Argentina.
Kako se muslimani pripremaju za ramazan?
Svaka porodica se drugačije priprema za ramazan. Obično je to vrijeme da se obitelj i prijatelji okupe.
Mnogi će kod kuće pozvati prijatelje i pripremiti iftar – obrok koji na kraju dana kojim se prekida post. Džamije obično organiziraju iftare na otvorenom kada svako može doći i jesti.
Mnogi muslimani, kako bi sebi olakšali, pokušavaju odbaciti loše navike prije početka ramazana, , duhovno se pripremiti i činiti što više dobročinstva.
Šta se dešava u tipičnom danu tokom ramazana?
Tokom mjeseca ramazana, muslimani će se probuditi prije nego što se sunce pojavi i sehuriti, pojesti obrok prije zore. Neće jesti ni piti do zalaska sunca, kada će iftariti, tj. imati obrok kojim se prekida post.
Nakon iftara slijedi dobrovoljna noćna molitva, teravija, koja može trajati i do ranih jutarnjih sati. Molitve se obično održavaju u džamiji u velikim zajednicama, ali muslimani imaju mogućnost klanjati i kod kuće.
Koje su ključne ramazanske tradicije?
Svakodnevni post se obično prekida hurmom, što je tradicija poslanika Muhammeda. Nakon toga, klanja se akšam-namaz – jedna od pet dnevnih molitvi – i onda sjesti za iftarsku sofru.
U mnogim zemljama Bliskog istoka, kvartovi su ukrašeni tradicionalnim fenjerima i ukrasima kojim se dočekuje sveti mjesec. Ramazan je također u nekima prime-time za najbolje TV serije u godini, prikazujući najdramatičnije priče i slavne ličnosti, iskorištavajući vrijeme koje ljudi čekaju na iftar.
Međutim, mnogi ljudi biraju sveti mjesec za smanjenje vremena provedenog u zabavi, preferirajući umjesto toga da se fokusiraju na učenje Kur'ana.
Šta se još očekuje od muslimana tokom ramazana?
Tokom čitavog svetog mjeseca, od muslimana se očekuje da se uključe u dobročinstvo, a obavezan je zakat al-fitr koji se daje na kraju mjeseca, ali prije molitve za bajram. Zekat se daje da se onaj koji daje očisti od bilo kakvih nedostataka tokom ramazana i time obezbijedi hranu za one u potrebi.
Iznos zakat al-fitra je vrijednost jednog obroka. Svi muslimani moraju platiti taj iznos, bez obzira na dob ili spol, sve dok imaju dovoljno da ih nahrane na jedan dan ili duže. Glava porodice će platiti iznos u ime djece ili uzdržavanih lica.
Ovo se razlikuje od zekata, koji se može dati u bilo koje doba godine i jedan je od stubova islama. On iznosi 2,5 posto količine imovine stečene tokom godine.
Posljednjih 10 dana ramazana su posebni, sa fokusom na intenzivan ibadet, jer se vjeruje da je Kuran objavljen poslaniku u tom periodu.
Pošto poslanik Muhammed nikada nije precizirao tačan dan objave, muslimani koriste tih 10 dana da povećaju svoju duhovnost čitanjem i učenjem Kur'ana.
Neki muslimani odlučuju živjeti i spavati u džamiji u ovom periodu – poznatom kao i'tikaaf – da se fokusiraju isključivo na povećanje vjerskog znanja.
Šta se dešava na kraju ramazana?
Na kraju svetog mjeseca slijedi trodnevni blagdan poznat kao Eid al-Fitr, tj. bajram.
Porodice se obično rano probude, odu na molitvu u džamiju i pozdravljaju prijatelje, porodicu i druge u zajednici.
To je vrijeme jela i svečanosti, kada djeca dobivaju poklone i kuće su posebno uređene.
(TBT, MEE)