Stotinama godina prije nego što je Hollywood predstavio svoju verziju američkog zapada u kojoj su muškarci zvijeri i upravnici zemlje, žene su vodile glavnu riječ. Pripadale su urođeničkim narodima, Navaho, Čejenima i drugim plemenima, bile su špansko-meksičke rancheras koje su njegovale i krotile nepregledna polja, jahale sa svojim psima kroz neprohodne predjele, lovile i uzgajale stoku.
Potomci evropskih naseljenika donijeli su sa sobom ideju o ulogama muškarca i žene, te su porodične farme i rančevi decenijama bili u rukama muškaraca. A sada kada su mehanizacija i tehnologija transformirale rančerstvo i učinile da biti kauboj više ne podrazumijeva fizičku snagu – iako je rančerke imaju napretek – već smisao za poslovanje, stočarstvo i životnu sredinu, žene su obnovile svoju vezu sa zemljom.
U isto vrijeme, braća, sinovi i unuci koji bi inače naslijedili porodične rančeve, u posljednjih desetak godina opredijelili su se za manje hrabre poslove. U 2012. godini, 14 odsto od 2,1 miliona farmi u SAD-u vodile su žene, prema podacima Ministarstva za poljoprivredu.
Dok je odrastala na porodičnom ranču u Coloradu, Kaitlin Tosig posmatrala je svoju majku kako kuha i obavlja kućne poslove, a uz to hrani i poji stoku i konje.
Kaitlin (32) danas sa svojom majkom i sestrom vodi ranč. “Tretiramo jedna drugu drugačije”, ispričala je Kaitlin po povratku iz bolnice gdje joj je na čelo stavljeno šest šavova pošto ju je krava ritnula. Istog popodneva se vratila na posao. “Ima manje ega.”
Rančerke su pronašle istu nezavisnost i avanturu kakva je inspirirala njihove muškarce, ali one također sebi tabaju novi put. Žene predvode trend održivog rančerstva i uzgajanje stoke na humani i ekološki način.
Niz rijeku Missouri u Južnoj Dakoti, Kelsey Dushno (25) uzgaja održivu govedinu na zemlji koju su generacijama obrađivali pripadnici naroda Lakota.
“Vjerujemo da možemo kao narod biti onoliko nezavisni koliko je nezavisan naš prehrambeni sistem”, kaže Kelsey.
Za urođenike, koncept koji podrazumijeva da žene rade na porodičnim rančevima nije revolucionaran, već predstavlja povratak prirodnom poretku stvari. Kelsey je pohađala Univerzitet u Južnoj Dakoti i planirala je da brine o tri hiljade hektara zemlje na kojoj je odrasla, ali sve dok njena baka nije umrla, ona nije u potpunosti razumjela koliko je važna uloga žene na ranču.
“Ona je bila temelj porodice”, kaže Kelsey. “Takvi su ljudi Lakote. Mi smo matrijarhalno društvo, uvijek smo bili.”
Beth Robinet (31) četvrta je generacija posjednika Ranča Lazy R u državi Washington. Ona također vodi “New Cowgirl Camp”, petodnevni kurs na kojem se žene obučavaju za stočarstvo, upravljanje rančevima, finansijsko planiranje i ekološki monitoring. Ona ističe da nova generacija rančerki mijenja tradicionalni koncept preterano ženstvene djevojke sa ranča.
“Možete to posmatrati kao katastrofu, ali biste tu promjenu mogli da shvatite i kao priliku da se promijeni paradigma”, kaže Beth.
Corey Karman (39) pretvorila je porodični ranč u Oregonu u vodećeg lokalnog snabdjevača organskom govedinom hranjenom travom.
“Postojao je određeni period kada sam bila bijesna zbog toga što me ne shvataju ozbiljno”, kaže Corey, inače diplomac Univerziteta Stanford. “Toliko sam puta ušla na sastanak i ljudi su u fazonu: ‘Ne izgledaš kao rančer’.”
Takve predrasude su, ipak, sa druge strane oslobađajuće.
“Ako ne izgledam kao rančer, i ne moram da se ponašam kao rančer sve vreme, zar ne”, kaže Kori.
Kada je Amy Eler (33) preuzela glavnu ulogu na porodičnom ranču, dospjela je u sukob sa svojim ocem oko toga kako treba uzgajati stoku.
“On mi govori da traćim vrijeme kada im stavljam sijeno, ali ja mislim da ih to smiruje”, kaže Amy.
Danas na ranču Elerovih rade tri generacije žena. Amy kaže da ima nečeg drugačijeg, gotovo spiritualnog, u načinu na koji žene zajedno vladaju zemljom.
“Kada je riječ o svakodnevnim poslovima, kao što je hranjenje krava, uvijek radije biram da to radim sa majkom, jer zajednički uživamo u tome”, kaže Amy.
(TBT, NYT)