EVROPA
Internet i društvene mreže značajan su faktor
u širenju radikalizma i fundamentalizma te se pozivaju EU i njezine zemlje
članice da izrade sveobuhvatnu strategiju za spriječavanje radikalizacije i
novačenja građana EU-a od strane terorističkih organizacija.
(FOTO)
Ilegalni sadržaji koji preko interneta šire
radikalni ekstremizam moraju biti hitno brisani i stoga je potrebna saradnja
između pružatelja internetskih usluga i država članica, kaže se u nacrtu pravno
neobvezujuće rezolucije koju je izglasao Odbor Evropskog parlamenta za
građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove.
Odbor je izglasao izvještaj koji je
sastavila francuska zastupnica Rachida Dati iz Evropske pučke stranke. Nakon
usvajanja na Odboru, tekst je upućen na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta,
koji bi o tome trebao glasati u drugoj polovini novembra.
U izglasanom tekstu kaže se da su internet
i društvene mreže značajan faktor u širenju radikalizma i fundamentalizma te se
pozivaju EU i njezine zemlje članice da izrade sveobuhvatnu strategiju za
spriječavanje radikalizacije i novačenja građana EU-a od strane terorističkih
organizacija. Ta strategija trebala bi obuhvatati vanjsku, socijalnu i
obrazovnu politiku, pravosuđe i tijela za provođenje zakona, a naglasak bi trebao
biti na preventivnim, a ne na reaktivnim mjerama, kažu zastupnici.
Ilegalni sadržaji na internetu koji potiču
i šire nasilje i ekstremizam treba hitno brisati, ali u skladu s temeljnim
pravima i slobodom izražavanja.
Prema procjenama, oko pet hiljada evropskih
građana pridružilo se terorističkim organizacijama koje se bore u Siriji i
Iraku. Ti “strani borci” po povratku u EU-u nastavljaju širiti terorističke
ideje.
Zatvori su postali rasadište radikalizma u
kojima pojedini zatvorenici vrbuju sitne prijestupnike za radikalne ideje.
Autorica izvještaja Rachida Dati kaže da je
predlagala mjere čija je efikasnost dokazana, ali da oko toga nije bilo saglasnosti
političkih skupina. Neki od tih prijedloga su izoliranje radikalnih zatvorenika
od ostalih i veći nadzor kretanja evropskih građana koj su pod sumnjom.
“Žao mi je što u ovoj fazi nema konsenzusa
za snažne mjere poput uvođenja sistematskih i obaveznih kontrola na vanjskim
granicama Evropske unije”, kaže Dati.
Članovi Odbora su se u izglasanom tekstu
zauzeli za zajedničku definiciju “stranih boraca”, što bi omogućilo njihov krivični
progon. Zemlje članice se pozivaju da razmjenjuju iskustva u vezi praćanja
ulaska i izlaska tih boraca u i iz EU-a. Također se traži zamrzavanje računa
tih građana kako bi ih se spriječilo da učestvuju u terorističkim aktivnostima
u područjima sukoba u trećim zemljama.
Zastupnici ističu da bi zemlje članice
trebale imati mogućnost oduzimanja pasoša na zahtjev nadležnih pravosudnih
vlasti kako bi se nositelje tih putovnica spriječilo da se pridruže
terorističkim organizacjama.
U tekstu se upozorava da sve te mjere
moraju biti praćane proaktivnom politikom uključivosti i deradikalizacije. U
tom smislu, zastupnici smatraju da je potrebno uspostaviti sistem za podršku,
koji bi članovima porodica i prijateljima pružao pomoć u slučaju promjene
ponašanja kod nekog člana zajednice, a koja upućuje da je pod utjecajem
terorističke skupine.
(The Bosnia Times, Hina)
