Do prije nekoliko dana, Juan Guaido, 35-godišnji predsjednik parlamenta u Venecueli, bio je potpuno nepoznata figura na međunarodnoj sceni.
Sve se promijenilo u srijedu, kada je mladi političar izašao pred hiljade demonstranata u Karakasu i položio predsjedničku zakletvu, za funkciju koju će privremeno obavljati. Tako Guardian započinje priču o čovjeku koji je na ulici preuzeo predsjedničku fotelju od Nicolasa Madura. Ili je makar pokušao.
Guaido je prvi pokazao spremnost da se suprotstavi Maduru, kada je početkom godine izjavio da je spreman preuzeti funkciju dok se ne održe slobodni i pošteni izbori. Na prethodnim, koji su održani prošlog ljeta, pobedio je Maduro, a izbori su proglašeni neregularnim od strane brojnih posmatrača.
Na te izjave mladog političara, Maduro je reagirao posprdnim komentarima u televizijskom šou programu.
“Ljudi će se pitati, šta je to Guaido uopće”, rekao je on, aludirajući na to da Guaido nema mnogo političkog iskustva i da je relativno nepoznat.
Međutim, nekoliko dana kasnije, 35-godišnjak se čitavom svijetu predstavio na velikoj pozornici.
Rođen u La Gariji, lučkom gradu udaljenom 20 milja od Karakasa, Guaido je svoje političke zube oštrio tokom studentskih protesta 2007. godine, koji su bili usmjereni protiv Madurovog prethodnika Huga Chaveza. Chavez je tada organizirao referendum o brojnim ustavnim amandmanima. Glasanje je, neočekivano, Chavezu donijelo jedini izborni poraz za devet godina koliko je proveo na čelu države, što je dalo vjetar u leđa opozicionom pokretu.
Na njegovom čelu bio je Guaidov mentor Leopold Lopez. Lopez je završio u kućnom pritvoru i upravo je Guaida koristio kao vođu svoje partije u parlamentu, dok je on odsutan.
Iako mnogi ističu da se čitava politika jednog od vođa opozicije svodi na suprotstavljanje Maduru, od kada je u parlamentu, on ističe nekoliko važnih principa – prvenstveno podršku tržišnoj ekonomiji i davanje fiskalne autonomije regionalnim vladama.
Drugi istaknuti članovi opozicije iskazali su podršku, ali i zabrinutost zbog koraka koji je Guaido preduzeo.
“On je borac i vječni optimista, skroman je i iskren. Nije političar tipičnog profila”, tvrdi Fredi Guevara, jedan od lidera opozicije.
Mnogi u Venecueli mislili su da je Maduro uspješno “kastrirao” skupštinu 2017. godine, piše Guardian, a naročito od trenutka kada je Lopez, koji je pokretao najžučnije rasprave, završio u kućnom pritvoru.
Ipak, njegov saradnik je napravio još konkretniji korak u borbi protiv Madura.
“To je nevjerovatno hrabar potez. Sada rizikuje da bude zatvoren ili će u najboljem slučaju morati da traži politički azil. On je dio moje generacije, hrabre generacije koja je odrasla pod diktaturom”, rekao je David Smolanski, koji je protjeran iz Venecuele zbog opozicionih stavova i sada živi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ipak, Guaidu ovo nije prvi put da se suočava sa rizikom. Njegova porodica preživjela je tragediju u Vargasu, odron iz 1999. godine u kome je stradalo, prema nekim procjenama, više od 30 hiljada ljudi. On nosi i ožiljke od gumenih metaka na vratu, a zadobio ih je tokom protesta u Karakasu 2017. godine.
Svjestan svih rizika i mogućih posljedica, okupljenima je rekao da preduzima korak za koji nije siguran gdje bi ga mogao odvesti.
“Da bismo mogli ostvariti naš zadatak i ponovo uspostaviti Ustav i zakone, potreban nam je sporazum svih Venecuelanaca”, rekao je Guaido.
Njegov postupak podržale su Sjedinjene Američke Države i Kanada, a za njima i mnoge države svijeta, između ostalih i Brazil i Argentina.
“Građani Venecuele su predugo bili žrtve nezakonitog Madurogov režima”, objavio je Trump.
Maduro je na to reagirao prekinuvši sve diplomatske odnose sa SAD-om, a naredio je i svim diplomatama da napuste Ameriku u roku od 72 sata.
“Mi branimo pravo na postojanje naše Bolivarske republike, a na služimo se nekim fašističkim pravima. Namjeravaju upravljati Venecuelom iz Washingtona i tome moramo da se suprotstavimo, po svaku cijenu”, nekoliko puta je ponovio Maduro okupljenima ispred predsjedničke palate Miraflores.
Poslanici u Rusiji, oštro su kritizirali Guaida i Sjedinjene Države koje su mu pružile podršku.
“Oni žele da organizuju novu obojenu revoluciju u Venecueli”, rekao je zamjenik predsjednika odbora za spoljne poslove Gornjeg doma parlamenta Andrej Klimov.
On je iskoristio termin “obojena revolucija”, koji se koristio za narodne ustanke koji su srušili lidere u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu.
Protiv Guaidovog postupka glas su digli i Kuba i Turska, a turski predsjednik Recep Tayip Erdogan pružio je podršku Nicolasu Maduru.
“Maduro, brate, Turska će biti uz tebe”, rekao je Erdogan, a prenio Guardian.
Međunarodni činioci se u odnosu prema venecuelanskom pitanju dijele u dva pola, a slična je situacija i u samoj zemlji. Od trenutka kada je predsjednik skupštine sa podignutom desnom rukom najavio da želi prekinuti diktaturu, veliki broj ljudi u Karakasu je izašao na ulice. I dok Madurove pristalice ispred palate Miraflores ističu da ne žele “marionetsku vladu”, Guaidove pristalice ističu da će i fizički spriječiti hapšenje opozicionih lidera, koje se očekuje kao neka vrsta Madurove posljednje opcije za očuvanje vlasti.
Na takav potez “zvaničnog” predsjednika Venecuele mogla bi da reaguje međunarodna zajednica, a američki zvaničnici su istakli da su “sve opcije na stolu”.
Vojna intervencija bi mogla izazvati ozbiljnije sukobe, a stručnjaci upozoravaju da je trebalo da akcije u Afganistanu i Iraku budu kratkoročne, pa se to pretvorilo u višegodišnje uništavanje infrastrukture i gubitak života.
Sa druge strane, ekonomske sankcije Venecueli bi dodatno pogoršale i ovako tešku situaciju, koja je proizvela najveće prinudne migracije u historiji Latinske Amerike.
Za zemlju koja se suočava sa hiperinflacijom, u kojoj 90 posto žitelja živi u siromaštvu i u kojoj je i toalet-papir nedostižni ideal, narednih nekoliko dana mogli bi biti ključni, piše Guardian.To ističu američki zvaničnici, kao i latinoamerički analitičari, dok čekaju Madurov sljedeći potez.
(TBT, NYT)