Među ugroženim koralima Velikog koralnog grebena u Australiji, jednog od prirodnih svjetskih čuda koja globalno zagrijavanje razara, naučnici su pronašli razlog za optimizam.
Koralni grebeni, koji po nekim procjenama čine četvrtinu podvodnog svijeta, ozbiljno su ugroženi uslijed zagrijevanja okeana. Posljedice se već mogu uočiti u gubitku boje korala, fenomenu poznatom kao bijeljenje. Međutim, nakon porasta temperatura 2016. godine u predjelu oko Velikog koralnog grebena i pretrpljene štete, istraživači su utvrdili da su korali koji su preživjeli postali otporniji na novi talas toplote.
“To je jedan ogroman proces prirodne selekcije”, kaže dr Terry Hughes sa Univerziteta James Cook u Australiji i vodeći autor istraživanja objavljenog prošlog mjeseca. Toplotni talas 2016. godine ubio je veći dio korala osjetljivih na toplotu, a preživjeli su korali koji su uspjeli da podnesu više temperature.
Istraživanje je otkrilo da je 2016. godine, kada su dijelovi grebena bili izloženi okeanskim temperaturama između četiri i osam stepeni Celzijusa, oko polovine izloženih korala izblijedilo u periodu od četiri do pet sedmica. U 2017, međutim, da bi korali izblijedili u jednakoj mjeri bilo je neophodno da istim temperaturama budu izloženi između osam i devet sedmica.
“Uprkos činjenici da je Godina 2 bila toplija, bilo je manje izbjeljivanja”, objašnjava Hughes. Razlog za to je, dodao je on, ekološka memorija: koncept koji pretpostavlja da prethodna iskustva biološke zajednice mogu uticati na ekološki odgovor danas ili u budućnosti.
Korali su osjetljivi na temperaturu vode. Ako je prehladno, korali trpe; ukoliko je pretoplo, alge i korali se odvajaju i korali gube boju. Izbijeljeni korali su podložniji infekciji i smrti.
Veliki koralni greben pretrpio je masivno izbjeljivanje i ranije, prvo 1998. godine, a zatim i 2002.
Ali u 2017, naučnici kažu, izbjeljivanje se prvi put dogodilo dvije godine zaredom.
Skraćivanje perioda između izbeljivanja je od velike važnosti, objašnjava dr Hughes, “zato što znači da više nemamo luksuz da izbjeljivanje proučavamo kao rijetkost i kao da će biti vremena za pun oporavak korala”. Grebenu je potrebno desetak godina da se u potpunosti oporavi nakon izbjeljivanja.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, koralni grebeni čine 17 posto životinjskih proteina koje ljudi jedu. U nekim zemljama, kao što su Gana, Bangladeš i Maldivi, grebeni su izvor više od polovine životinjskih proteina koje konzumiraju ljudi.
Ovo istraživanje donosi nadu da će koralni grebeni možda moći da prežive iako se okeani zagrijavaju. Ali “osnove se mijenjaju i promjene se dešavaju toliko brzo da je sve teže predvidjeti hoće li se ovaj obrazac održati”, kaže Kuulei S. Rodgers, naučnik sa Havajskog univerziteta.
Ukoliko svijet može da ispuni svoje ciljeve zadate Pariskim sporazumom i izbjegne najgore efekte globalnog zagrijavanja, kako objašnjava dr Hughes, postoji nada da će grebeni postojati i u budućnosti.
“Ali će oni svakako biti drugačiji od današnjih grebena”, dodao je on.
(TBT, NYT)