REGIONAL
Brisel zahtijeva od Zagreba gonjenje svih
ljudi koji javno poriču fašističke i nacističke zločine. Zakon postoji i
predviđa oštre kazne, ali se već tri godine izbjegava njegova primjena
FOTO: (Agencije)
Evropska komisija (EK) naredila je Hrvatskoj
da kriminalizuje umanjivanje i negiranje nacističkih i fašističkih zločina, što
je inače vrlo česta pojava u toj zemlji.
Komesarka EU za pravosuđe Vera Jourova,
navodi Jutarnji list, zaprijetila je da će EK pokrenuti postupke prema onim
članicama koje ne sprovode odluku Savjeta Evrope iz 2008. o suzbijanju
određenih načina izražavanja rasizma i ksenofobije. Ona je prozvala niz članica
EU, među kojima i Hrvatsku, zato što u zakonodavstvu nisu jasno kriminalizovale
negiranje Holokausta.
Međutim, piše Jutarnji, u Ministarstvu
pravosuđa Hrvatske na ovo su reagovali sa čuđenjem.
– Evropska komisija je 2014. pozvala
ministarstvo da joj dostavi pojašnjenja o uključivanju odluke Savjeta Evrope u
hrvatsko krivično zakonodavstvo. Istog mjeseca ministarstvo je poslalo u Brisel
objašnjenje da je Hrvatska u Krivični zakon, na snazi od 2013., ugradila
odredbe iz te odluke – rekao je Sergej Abramov, portparol Ministarstva
pravosuđa za Jutarnji.
Kako navodi, Krivičnim zakonom se poricanje
genocida i zločina protiv čovječnosti kažnjava zatvorom do tri godine.
Međutim, u Evropskoj komisiji za Jutarnji
su rekli da je problem s Hrvatskom u tome što zakon ne sankcioniše specifično
negiranje i umanjivanje fašističkih i nacističkih zločina.
– Dok je za Evropsku komisiju problem
opštost krivičnih normi, iz ovdašnje perspektive problem je izbjegavanje
njihove primjene. Iako primjera javnog podsticanja na nasilje i mržnju u
hrvatskoj praksi i te kako ima – na fudbalskim stadionima, koncertima, a
pogotovo na internet portalima, društvenim mrežama i skupovima i tribinama na
kojima se jasno tvrdi da je ustaški logor u Jasenovcu bio tek radni logor, u
hrvatskoj sudskoj praksi u protekle tri godine nije se dogodilo ništa. Državno
tužilaštvo, koje je po službenoj dužnosti obavezno da pokreće krivične postupke
za djela javnog podsticanja na nasilje i mržnju, to ne čini ili čini tek nakon
pritisaka – piše Jutarnji.
Članom 87 Krivičnog zakona, dodaju,
definisan je zločin iz mržnje, dok je članom 325 definisano „javno podsticanje
na nasilje i mržnju“. Zakonom je za organizatora i vođe grupa koji čine
navedena djela propisana kazna zatvora od šest meseci do pet godina, dok oni
koji javno odobravaju, poriču ili umanjuju genocid, zločin agresije, zločin
protiv čovječnosti i ratni zločin mogu provesti u zatvoru do tri godine.
(The Bosnia Times)
