POLITIKA
“Predsjedavanje Bosne i Hercegovine
Komitetom ministara Vijeća Evrope je prilika da naglasimo veliki napredak
koji je region jugoistočne Evrope ostvario u posljednje dvije
decenije tokom kojih je u potpunosti ostao privržen kontinuiranim i
konzistentnim naporima u dosezanju evropskih standarda”, istakao je Zvizdić
FOTO: Zvizdić (AA)
Predsjedavanje Bosne i Hercegovine
Komitetom ministara Vijeća Evrope je prilika da naglasimo veliki napredak
koji je region jugoistočne Evrope ostvario u posljednje dvije
decenije tokom kojih je u potpunosti ostao privržen kontinuiranim i
konzistentnim naporima u dosezanju evropskih standarda, istakao je Denis
Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine tokom
današnjeg obraćanja zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u
Strasbourgu.
“Kao što znate, put Bosne i Hercegovine
ka evropskim integracijama je u različitim periodima bio opterećen različitim
problemima, pa i dugogodišnjim zastojima, ali evropsko opredjeljenje
bosanskohercegovačkog društva nikada nije bilo dovedeno u pitanje. I upravo tu
činjenicu, taj osjećaj većine građana Bosne i Hercegovine da de facto pripadamo
Evropi i da evropski put BiH nema alternativu, želim posebno podcrtati, jer to
pokazuje naše jasno određenje i spremnost da realiziramo sve obaveze koje na
vrlo kompleksnom i zahtjevnom putu EU integracija stoje pred nama”, naveo
je Zvizdić.
On je naglasio da je BiH
preuzela predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope znajući da će to
biti dodatni stimulans u ostvarenju daljeg i ubrzanog procesa evropskih
integracija dodavši kako su se “naša očekivanja u pogledu
značaja predsjedavanja i dobivene podrške za Bosnu i Hercegovinu ispunila u
potpunosti, jer smo postali dio najznačajnijih evropskih i međunarodnih tokova
i procesa, ali ovaj put, za razliku od nekih prošlih vremena, u ulozi subjekta
i kredibilnog partnera, pa i pokretača pozitivnih procesa na planu regionalne i
međunarodne saradnje”.
– BiH prevladala zastoje na putu ka
EU –
Uz sve probleme sa kojima se suočava BiH,
rekao je Zvizdić, dobra atmosfera, obilježena pozitivnom političkom voljom
prisutna je u BiH još od posljednjih općih izbora, što je dalo dodatni
podstrek i evropskim i ekonomskim procesima u Bosni i Hercegovini.
“Sa velikim zadovoljstvom mogu kazati
da su zastoji na evropskom putu kojima smo svjedočili posljednjih godina
prevladani i da smo značajno dinamizirali procese EU integracija sa osnovnim
ciljem da što prije dosegnemo aktuelne statuse zemalja u regionu”, istakao
je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
informirao je zastupnike PS VE, kako je istakao, o
nekim bitnim događajima i pokazateljima koji govore u
prilog postojanju pozitivne političke volje i spremnosti na postizanje
unutrašnjeg dogovora i ubrzanog usvajanja niza strategija i zakona kojima
je unaprijeđen evropski put i ojačan ekonomski i pravno-regulatorni okvir.
Kao prvu pozitivnu informaciju naveo je
njemačko-britansku inicijativu koja je uslijedila nakon općih izbora
u oktobru 2014, kojom je definiran novi pristup za BiH što je
omogućilo pokretanje brojnih političkih, ekonomskih i socijalnih reformi u
cilju dostizanja standarda upravljanja i održivog razvoja zemalja članica EU.
“Početkom 2015, Predsjedništvo BiH i
Parlamentarna Skupština BiH, kao i lideri svih političkih partija u BiH su
usvojili i potpisali Izjavu o evropskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama
BiH na putu ka Evropskoj uniji kojom su se sve institucije u BiH, u skladu sa
svojim ustavnim nadležnostima, obavezale da će u svoje programe rada uključiti
sve reforme neophodne za napredak BiH u procesu pridruživanja EU. Od 1.
juna 2015. je sedam godina poslije potpisivanja, stupio na snagu
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je uspostavljeno blisko
partnerstvo između EU i BiH”, rekao je Zvizdić.
Istakao je da je usvojena i ekonomska
reformska agenda BiH za period 2015.-2018. kojom su definisane brojne reformske
mjere u oblasti javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, reforme
socijalne zaštite, vladavine prava i reforme javne uprave, kao i brojni drugi
važni dokumenti.
Kredibilna provedba navedenih, ali i
brojnih drugih dokumenata i mjera, ocijenio je Zvizdić, već je počela davati
pozitivne rezultate tako da su svi vitalni ekonomski parametri u BiH u blagom
porastu.
“Na tržištu rada se nastavlja
povećavati broj zaposlenih osoba i veći je za 1,8 posto u odnosu na
isti period prošle godine, fizički obim industrijske proizvodnje je povećan za
dva posto u odnosu na isti period 2014, ostvareni bruto prihodi od
indirektnih poreza su povećani za 4,2 posto u odnosu na isti period prošle
godine, a povećan je izvoz u odnosu na isti period prošle godine za 4,4 posto,
pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 2,58 posto, dok je trgovinski deficit
smanjen za 5,54 posto u odnosu na isti period prošle godine. U prvih
šest mjeseci 2015. povećan je broj turista za 25,7 posto i broj
noćenja za 27,2 posto u odnosu na isti period 2014.”, naveo je
Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
naglasio je da je višestruko porastao izvoz mesa, a isto se očekuje i poslije
uspješno ispunjenih uvjeta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU.
Istovremeno, konstantan rast proizvodnje i izvoza, naveo je, bilježe i
industrija namještaja kao i metalna industrija.
“I pored ovakvih pozitivnih
trendova i dalje smo suočeni sa problemima koji svoje izvorište imaju u vrlo
složenom političkom ustrojstvu i komplikovanim i dugim procedurama postizanja
konsenzusa o brojnim pitanjima suštinski važnim za realizaciju naših ključnih
prioriteta, a to su: dalji put ka EU integracijama, ekonomski razvoj i
vladavina prava. Pred nama je još puno obaveza koje će trebati realizirati u
vrlo kondezovanom vremenskom periodu, ali uvjeravam vas u našu potpunu
opredijeljenost za provedbu reformi i spremnost da savladamo sve prepreke koje
će nam se naći na tom zahtijevnom putu”, zaključio je Zvizdić.
Istakao je da EU integracije,
ekonomski rast i zapošljavanje, vladavina prava i borba protiv korupcije i svih
oblika ekstremizma nemaju alternativu, i jesu i biće ključne smjernice rada
Vijeća ministara i svih institucija BIH u mandatnom periodu.
“Kao predstavnik države koja je u
svojoj neposrednoj prošlosti iskusila progone, ubijanja i razaranja želim da
podijelim sa vama svoje razmišljanje o trenutačnim dogadjanjima u Evropi, s
nadom da ću sadržajno obogatiti vašu debatu o temi migranata i možda otvoriti
neke nove poglede o pitanju migranata i izbjeglica koji, bježeći od barbarizma
pokušavaju naći sigurno utočište”, rekao je Zvizdić.
– Umjesto mira i prosperiteta, razarajući
sukobi –
Podsjetio je na ustanke u arapskim zemljama
prije četiri godine koji su iz temelja poljuljali taj dio svijeta.
“Ti ustanci, kolokvijalno nazvani
‘arapsko proljeće’ kao aluzija na popularne demokratske ustanke 1989.
godine u zemljama bivšeg Varšavskog pakta, bili su nagovještaji slobode,
demokratije, solidarnosti i poštivanja ukupnih ljudskih prava. Ali, događaji
nisu išli u očekivanom smjeru, i danas umjesto mira i prosperiteta na
teritoriji Sirije i Libije svjedočimo razarajućim sukobima”, naveo je
Zvizdić.
Istovremeno, ocijenio je, nestabilnost i
stalno nasilje postaju plodno tlo za nastajanje i razvoj radikalizma i
terorizma koji u potpunom sukobu sa savremenim civilizacijskim i moralnim
vrijednostima, ubijanjem civila, i najstrašnije od svega, nevine djece,
razaranjem čitavih gradova i kulturno-historijskih spomenika stvaraju ambijent
beznađa i društva bez budućnosti.
“Stoga, mislim da uopće ne trebamo
biti iznenađeni posljednjih izbjeglickim talasima i mislim da za bilo koga ne
treba predstavljati šok želja izbjeglica da odu što dalje od nasilja i terora u
svom dvorištu”, kazao je Zvizdić.
On je dodao kako posebno ne bi trebali biti
iznenađeni jasnom namjerom izbjeglica da svoj privremeni ili stalni
boravak ostvare na teritoriji EU, upravo zbog vrijednosti na kojima je
utemeljena i na kojima se temelji EU, kao što su poštivanje ljudskog
dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, pravna država i zaštita ljudskih
prava uključujući i prava manjina.
“Podizanje visokih metalnih ograda i
zatvaranje željezničkih linija i autoputeva bili su neočekivani odgovori pojedinih
članica evropske unije koje baštine humane vrijednosti koje su stoljećima
nadahnjivale čitav napredni svijet”, kazao je čelnik Vijeća ministara BiH
i pitao: “Da li je neko od vas, koji su posvetili cijeli svoj radni
vijek borbi za evropske vrijednosti, a znam da u ovoj sali ima mnogo takvih,
zaista na trenutak povjerovao da će dolazak stotinu ili par stotina hiljada
izbjeglica ugroziti naš način života? Svi znamo da se to ne može dogoditi i da
je riječ o iracionalnom i neopravdanom strahu. Ali, takav strah, praćen
nesolidarnošću i sebičnošću može ugroziti naše jedinstvno i našu stabilnost.
Problem se ne može riješiti bez stvaralačkih napora koji odgovaraju veličini
problema. Zbog toga, kakve god dalje aktivnosti poduzimali, to moramo
učiniti blagovremeno i jedinstveno.”
Istakao je da je ponosan na
blagovremenu reakciju Vijeća Evrope utemeljenu na duhu evropskih vrijednosti.
Upozorio je kako vlasti svake evropske zemlje trebaju pažljivo nadzirati
način ophođenja policijskih snaga prema izbjeglicama, kako bi se osiguralo
strogo poštivanje obaveza koje proističu iz Evropske konvencije o ljudskim
pravima.
Podsjetio je da je predsjednik Evropske
komisije Jean-Claude Juncker, tokom godišnjeg obraćanja o stanju
Unije predložio plan za “brzo, odlučno i sveobuhvatno” rješenje evropske
izbjegličke krize, koja uključuje obavezne kvote prijema izbjeglica za
svaku zemlju članicu EU.
“Vjerujem da bi Vijeće Evrope trebalo
ozbiljno razmotriti mogućnost da se ovaj plan proširi na svih 47 zemalja
članica naše organizacije. Bila bi to dobra gesta toliko potrebnog
razumijevanja i solidarnosti. U slučaju takve odluke, i Bosna i Hercegovina bi
bila spremna da u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima preuzme svoj dio
odgovornosti i obaveza. To možda nije mnogo, ali duboko vjerujem
u simboliku i važnost takve poruke koja dolazi od zemlje koja teži postati
članicom Evropske unije”, rekao je Zvizdić.
Istakao je kako ne zna kada će se
izjbeglička kriza završiti i dodao kako hladno vrijeme i zima koja dolazi
nikome ne idu u prilog.
“Zbog toga apelujem na sve zemlje
članice da demonstriraju dobru volju i podrže one države koje su naročito
pogođene izbjegličkom krizom, kako bi se osigurali neophodni uslovi za
ublažavanje i izbjegavanje humanitarne katastrofe mnogo prije nego nastupe
hladni zimski dani. Moramo se dodatno potruditi kako ne bi bili primorani da se
bavimo ublažavanjem posljedica koje će sigurno nastati ako naše djelovanje ne
bude dovoljno efikasno”, rekao je Zvizdić.
– Limitirani izbjeglički kapaciteti –
Iako Bosna i Hercegovina još uvijek nije
pogođena izbjegličkom krizom njene vlasti pažljivo nadziru situaciju u skladu
sa usvojenom planom za postupanje u slučaju povećanog broja migranata, kazao je
Zvizdić.
“Naš glavni fokus je stavljen na dvije
tačke: na humanitarni segment koji podrazumijeva obezbijeđivanje adekvatnog
smještaja, hrane, medicinske pomoći, odjeće, te ispunjavanje osnovnih
higijenskih uslova, dok drugi fokus uključuje bezbjednosne mjere. To
podrazumijeva pravovremeno i organizovano registriranje izbjeglica, te detaljnu
evaluaciju i procjenu, kojom će se identifikovati oni individualci koji bi
mogli predstavljati terorističku ili bilo koju bezbjednosnu prijetnju za
državu, region ili Evropu u cjelini”, istakao je Zvizdić.
“Spremni smo pomoći, jer to smatramo
moralnom obavezom ali, ukoliko EU zatvori svoje granice i izbjeglice se nađu
zarobljene u Bosni i Hercegovini, bićemo limitirani sa kapacitetima koje možemo
podnijeti logistički i finansijski jer, podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina
se još uvijek mora nositi sa hiljadama interno raseljenih osoba iz rata
90-ih”, napomenuo je.
Prema njegovim riječima, ukoliko evropske
granice ostanu otvorene BiH neće imati problema sa obezbjeđenjem neometanog i
redovnog tranzita i adekvatnih centara putem kojih će se organizovati
transposrt izbjeglica u pravcu u kojem žele ići. Dodao je kako ne očekuje
“ozbiljan” broj zahtjeva za azil u BiH, “jer je već očigledno da
našu zemlju, kao i zemlje regije, izbjeglice vide samo kao tranzitnu tačku, a ne
kao poželjnu destinaciju”.
“Organizovanim naporima i uz međusobnu
solidarnost ovi problem se mogu vrlo uspješno razriješiti, ali da se nađe
trajno rješenje, mislim da se moramo vratiti korijenu problema, a taj
korijen se nalazi u zemljama porijekla izbjeglica”, kazao je
Zvizdić.
Zahvalio je upravnim tijelima CEB-a, koji
su osigurali hitne fondove i grantove za zemlje članice pogođene izbjegličkom
krizom. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane dio izbjegličke maršute,
naveo je, vrlo je moguće da će zatražiti sredstva iz ovih fondova.
“Postoji jedno pitanje na koje bih
želio da skrenem pažnju. To je pitanje trgovine ljudskim bićima kao vrlo
ozbiljan ozbiljan problem sa kojim se susreće i Bosna i Hercegovina. U
posljednje vrijeme smo uspjeli napraviti značajan napredak u rješavanju ovog
pitanja, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je pogodila zapadni Balkan,
strahujemo da će poteškoće koje smo upsješno prevazišli ponovo isplivati na
površinu. Zloupotreba unesrećenih izbjeglica od trgovaca ljudima i krijumčara
je jedan od najgorih zločina, koji ne smije proći nekažnjeno. Moramo ulagati
kontinuirane napore kako bi se našlo najefikasnije rješenje za ublažavanje, ako
već ne za iskorjenjivanje ovog fenomena”, ocijenio je Zvizdić.
– Borba protiv terorizma –
Bosna i Hercegovina, naglasio je, podržava
i zalaže se za Akcioni plan Vijeća Evrope za borbu protiv radikalizma i
terorizma, kao i dodatni protokol na Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju
terorizma, koji se odnosi na strane borce.
“Predsjedavajući Komiteta ministara i
ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak vas je već
obavijestio da smo kroz predsjedavanje BiH Vijećem Evrope, nakon
intenzivnih konsultacija sa ostalim članicama, uspjeli da postignemo konsenzus
i odredmo datum za potpisivanje protokola. To će se obaviti na ceremoniji u
Rigi, Letoniji, a događaj je planiran za 22. oktobar 2015. Koristim ovu
priliku da pozovem sve zemlje članice da prisustvuju ovom događaju i potpišu
ovaj vrlo značajan dokument”, istakao je Zvizdić.
Paralelno sa korištenjem postojećih pravnih
instrumenata Vijeće Evrope treba posebno intenzivirati, rekao je Zvizdić, svoju
izuzetno efektivnu bazu kada je u pitanju borba protiv mržnje,
netolerancije i radikalizacije.
(The Bosnia Times, Anadolu Agency)