ZDRAVLJE
Ako prestanete pušiti i pijete lijekove za
tlak, srce možete podmladiti za 19 godina…
FOTO: (Ilustracija)
Koliko smo puta čuli kako je neko, istina,
star, ali mlad u srcu. Uz dužno poštovanje Franka Sinatre koji je pjesmom “Young
at Heart” ovjekovječio tu izreku, gruba realnost ipak ga demantuje. Najnoviji
izvještaj američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) tvrdi da je srce uglavnom
starije od naše hronološke dobi, i to prosječno za čak 7,8 godina kod muškaraca
i 5,4 godine kod žena!
Ups! Kako je to moguće? Pitat će se oni
uvjereni u mladost svog srca u odnosu na fizičke mogućnosti koje nas vraćaju u
realnost svaki put kad se moramo popeti na četvrti sprat. Njima ideja o srčanim
godinama zvuči kao trik, međutim taj zdravstveni koncept razvili su javnozdravstveni
stručnjaci koji su radili na prestižnoj Framingham Heart Study sa namjerom da
ljudima bude jasniji rizik za srčani i moždani udar, bol u prsima, bolesti
perifernih arterija i druga stanja povezana sa bolestima srca, uključujući i
smrt. Pokazalo se da model u potpunosti funkcioniše.
Naime, i neke su evropske kliničke studije
pokazale da su ljudi koji su radili na “podmlađivanju” svog srca imali manji
rizik od kardiovaskularnih bolesti. U toku studije učesnici su naučili kako
smanjiti dob svog srca za 1,5 godina u toku jedne godine i pokazalo se da su
bili uspješniji u tom cilju od onih koji su dobili samo uobičajene upute o
mogućim rizicima, jer se kod njih srčana dob smanjila za samo 0,3 godine.
Američki Centar za kontrolu bolesti je nakon
ovog istraživanja posebno zabrinut zbog stanja srca američke nacije jer od tih
bolesti umire godišnje gotovo 800.000 ljudi. Njihova bolest košta čak 320
milijardi dolara godišnje, pa vjeruju da bi se sa više brige za ukupno zdravlje
mogla obistiniti Sinatrina tvrdnja o “mladosti u srcu”.
Naučnici iz CDC-a, odnosno njihovog Odjela
za bolesti srca i prevenciju moždanog udara, odlučili su procijeniti srčanu dob
Amerikanaca i utvrditi razliku između hronološke dobi i one koju ima njihovo
srce, a pritom su uzimani podaci o spolu, dobi, obrazovanju, imovinskom stanju,
a uspoređivala se i njihova rasna i etnička pripadnost. Korišteni su podaci
Behavioral Risk Factor Surveillance Systema koji uključuje situaciju sa
kardiovaskularnim bolestima, a provodi se svake druge godine. Učesnici u tom
istraživanju daju podatke o dobi, pušenju, indeksu tjelesne mase, imaju li
dijabetes i uzimaju li lijekove za kontrolu visokog krvnog tlaka.
Istraživači su izračunali starost srca kod
236.101 muškarca i 342.424 žene u dobi od 30 do 70 godina. Niko od njih prije
istraživanja nije imao srčanih bolesti ili preživio srčani, odnosno moždani
udar. Statistika je pokazala da je prosječna hronološka dob muškaraca koji su
praćeni u studiji 47,8 godina, a da je njihova prosječna starost srca bila 55,6
godina. Za žene je prosječna hronološka dob bila 47,9 godina, a srce im je bilo
prosječno staro 53,3 godine. Drugim riječima, 48,8 posto muškaraca i 38,5 posto
žena imalo je srce starije od svoje hronološke dobi najmanje pet godina.
Što je osoba starija, to je bila veća
razlika između hronološke i srčane dobi zbog različitih zdravstvenih problema. Međutim,
taj se jaz smanjuje kako je obrazovanje više, a prihodi domaćinstva veći.
Američko istraživanje je pokazalo i da postoje razlike kod stanovnika pojedinih
dijelova SAD-a pa je tako najmanji jaz između hronološke dobi i one srčane bio u
Kaliforniji, a najveći u Utahu. Što se pak tiče rase, najgore su prošli
Afroamerikanci kod kojih je razlika između hronološke i srčane dobi tri godine
veća negoli kod bijelaca.
Stručnjaci naglašavaju kako ne možemo vratiti
film svoje hronološke dobi, ali možemo smanjiti starost svog srca. Primjera radi,
istraživači kažu kako pedesetogodišnjak koji puši, ima visoki krvni tlak i na
granici je prekomjerne težine i debljine, ima srčanu dob 72 godine. Međutim,
prestane li pušiti, uzima li lijekove za kontrolu krvnog tlaka, može pomladiti
srce za čak 19 godina.
I na nedavno završenom Evropskom
kardiološkom kongresu, na kojem je učestvovalo 32.000 kardiologa iz cijelog
svijeta, bilo je riječi o prevenciji.
“Istina je da je srce uglavnom zdravo
onoliko koliko sami brinemo o njegovu zdravlju. Pokazalo se da sve naše
preporuke o zdravim životnim navikama ne samo da povećavaju zdravlje srca već i
smanjuju rizik za druge bolesti, primjerice zloćudne”, kaže akademik Davor
Miličić, predstojnik Klinke za kardiologiju KBC-a Zagreb, koji je na kongresu
imao dva predavanja.
Ističe također da novi kardiološki lijekovi
smanjuju smrtnost od kardioloških bolesti, a prema novim smjernicama ublaženi
su i kriteriji za intervencijske zahvate.
“U svakom slučaju, može se reći da je
napredak kardiologije u posljednjih nekoliko godina povećao preživljavanje, ali
i kvalitetu života naših pacijenata, ali ne toliko da bi kardiovaskularne
bolesti skinuli sa vrha uzroka smrtnosti. Najveći doprinos zdravlju srca ipak
možemo dati sami”, zaključuje Miličić.
(The Bosnia Times, Globus)
