Nekoliko sati pošto su ga prošlog mjeseca obavijestili da je eksplozivna naprava stigla u njegov dom u predgrađu New Yorka, Georgea Sorosa, milijardera investitora i donatora demokrata pozvao je kolega kako bi porazgovarali o drugoj prijetnji: napadu autoritarne mađarske vlade na univerzitet koji je osnovao.
Pokušaj napada u New Yorku – za koji se kasnije ispostavilo da je dio vala napada na istaknute kritičare američkog predsjednika Donalda Trumpa – nije pomenut. Ali nije slučajnost da Soros naiđe na isto žestoko neprijateljstvo u istom trenutku u dvije zemlje udaljene hiljadama kilometara.
Na obje strane Atlantika aktivisti i političke figure desnice proveli su godine praveći od Sorosa personifikaciju svega što preziru. Koristeći jedva prikriven antisemitizam oni su od njega napravili pokretački um “globalističkog” pokreta, ljevičarskog radikala koji želi da potkopa establišment i razvodni bijelu, kršćansku prirodu njihovih društava preko imigranata. Tom prilikom oni su svoju viziju Sorosa, 88, iz mračnih uglova interneta i radio emisija ubacili u centar političke debate.
“Soros je predstavljen kao negativac jer je efikasan”, kaže Steve Bannon, Trumpov bivši strateg i savjetnik u Bijeloj kući koji sada pokušava promovirati nacionalistički pokret u Evropi i SAD koji bi bio protivteža Sorosovom utjecaju izgrađenom na ljevičarskim tendencijama.
Trump u svojim tvitovima i govorima Sorosa naziva donatorom svojih protivnika, njegova porodica i najbliži savjetnici ponekad odu mnogo dalje. Donald Trump mlađi je ove godine retvitovao tvrdnju komičarke Rosanne Barr da je Soros nacista. A predsjednikov advokat Rudolf Giuliani je retvitao komentar da je Soros antihrist čija sredstva treba zamrznuti.
U bar jednom slučaju napadi su stigli do američkih državnih medija. Radio televizija Marti koja emituje proamerički sadržaj na španskom na Kubi u maju je objavila izvještaj koji se trenutno istražuje. U izvještaju je Soros predstavljen kako “Jevrej multimilijarder fleksibilnog morala” koji je bio “arhitekta finansijskog kolapsa 2008”.
Tokom predizborne kampanje u SAD, gdje je finansijski podržavao demokrate, Soros je predstavljen kao finansijer imigrantskog karavana, prisustvo iz duboke države u federalnoj birokratiji i prikrivena ruka iza protesta protiv Trumpovog kandidata za vrhovnog sudiju.
U Evropi, nacionalistički lideri poput mađarskog premijera Viktora Orbana i političari iz bivših komunističkih zemalja poput Makedonije, Albanije i Rusije su pokušali da ga demoniziraju “On je bankar, Jevrej, daje demokratama – on je savršena oluja za napade na desnicu ovdje i u Evropi”, rekao je Michael Posner, bivši zvaničnik State Departmenta u Obaminoj administraciji.
Soros je svojoj glavnoj grupi, Fondaciji otvoreno društvo, dao 32 milijarde dolara za ono što on naziva naporima izgradnje demokratije širom svijeta. Uz to, u SAD, Soros je tokom godina lično dao više od 75 miliona dolara federalnim kandidatima i komitetima, pokazuju podaci Federalne izborne komisije i Službe internih prihoda.
Soros je prvobitno svoj aktivizam fokusirao na njegovanje demokratija koje su se pojavile poslije raspada Sovjetskog Saveza. Ali dok je u SAD evoluirao u tradicionalnog političkog operatera, konzervativci su sve više pokušavali da ga diskreditiraju, kao i kandidate i organizacije koje podržava, i to su ponekad radili koristeći antisemitske načine.
Kraj izbornog oglasa za Trumpovu predsjedničku kampanju 2016. predstavljao je Sorosa – kao i Janet Yellen, u to vreme predsjedavajuću Federalnih rezervi, i Loyda Blankfeina, izvršnog direktora Goldman Sachsa, oboje Jevreje – kao primjere “globalnih specijalnih interesa” koji su se obogatili na grbači američkih radnika.
Ove godine Trump i njegovi saveznici su uzdigli Sorosa na nivo ključnog pokretača prijetnje koju predstavljaju migranti iz Centralne Amerike koji idu ka SAD ali i takozvanih demokratskih “rulja” koje su protestovale zbog nominacije Bretta Cavanougha za sudiju Vrhovnog suda.
Konzervativna pravna organizacija “Judicial Watch” pokušala je ove godine da pokaže “ultraljevičarsku agendu” Sorosa u Južnoj Americi i istočnoj Evropi.
Grupa je iskoristila temu koju su koristili republikanski članovi Kongresa koji optužuju Sorosovo Otvoreno društvo da koristi novac poreskih obveznika da forsira liberalne agende u Albaniji, Kolumbiji, Makedoniji i Rumuniji. Portparolka Fondacije otvorenog društva navela je da su pomenuti programi u skladu sa “američkim idealima” borbe protiv korupcije i promocije vladavine prava.
Soros je rođen u jevrejskoj porodici u Mađarskoj i kao dijete je preživeo nacističku okupaciju. Poslije Drugog svjetskog rata pobjegao je u Englesku dok je Sovjetski Savez preuzeo vlast nad njegovom zemljom. Studirao je u Londonskoj školi ekonomije gdje je na njega uticao austrijski filozof Karl Poper koji je pisao o posljedicama “zatvorenih” i “otvorenih društava”.
Sorosove investicije u kompanije i valute su se pokazale unosnim.
Soros je podržavao grupe i pojedince koji su radili na rušenju komunizma u raznim zemljama, uključujući Poljsku i Čehoslovačku. U Mađarskoj, Soros je otvorio fotokopirnice kao način borbe protiv cenzure vlade i plaćao je disidentima da studiraju na Zapadu. Jedan od njih je bio mladi Orban koji je tada bio liberalni aktivista.
Po završetku Hladnog rata, Soros je plaćao za besplatan obrok mađarskim školarcima i osnovao je Centralnoevropski univerzitet koji je kasnije postao meta napada Orbanove vlade. (Prošlog mjeseca je saopćeno da je univerzitet morao da zatvori svoj kampus u Budimpešti i preseli centralu u Beč.) U Sjedinjenim Državama, gdje je Soros dobio državljanstvo 1960-ih, njegov rad je često dobijao pohvale obje stranke. Sorosa su antikomunistički republikanci doživljavali kao kolegu u borbi za slobodu.
Dok su njegove aktivnosti postajale sve istaknutije u Evropi i kako je počeo da finansira reforme u načinu dodjele lijekova u SAD, počeo je devedesetih da dobija epitet sumnjive jevrejske figure. Takav epitet su mu prišivali likovi poput fašističkog predsjedničkog kandidata Lyndona LaRouchea mlađeg i saveznici represivnih istočnoevropskih lidera. Njihove teorije prvobitno su bile ograničene na antisemitske krugove.
Soros je postao velika meta za republikance kada je donirao 27 miliona dolara tokom predizborne kampanje 2004. naporima da se porazi predsjednik George Bush čiju je administraciju optužio da žuri u rat sa Irakom.
Denis Hasters, republikanac iz Illinoisa, kao predsjedavajući Predstavničkog doma 2003, rekao je da je novac koji Soros troši na borbu protiv Buša “možda novac od droge”.
A 2010. voditelj Glen Black optužio je Sorosa da “pomaže u slanju Jevreja u kampove smrti” posvetivši više epizoda svoje emisije na Fox Newsu predstavljanju Sorosa kao “lica iz sjene” koje radi na puču u SAD.
“Tada je to bila šačica ludaka, tada je to bilo svedeno na jedan uski krug”, rekao je David Brok, samoproklamovani desničarski najamnik koji je promijenio stranu i pokrenuo liberalne grupe kako bi pratio širenje dezinformacija konzervativaca. (Grupe su dobile novac od Sorosa.) “Ali je onda sve eksplodiralo tokom kampanje 2016.”
Sorosa je Trump mnogo više zabrinuo od Busha. Njegov savetnik Michael Vachon kaže da je Sorosa privukla povezanost predsjednikovih retoričkih napada na kritičare sa bombaškim napadom i ubistvom 11 ljudi 27. oktobra u sinagogi u Pittsburgu.
U emailu, Soros je rekao da tuguje zbog žrtava u Pittsburgu i njihovih porodica. “Došao sam u ovu zemlju kako bih našao utočište. Veoma me uznemirava što se u Americi 2018. Jevreji masakriraju samo zbog toga što su Jevreji”, naveo je on.
(TBT, NYT)