Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović sa delegacijom Islamske zajednice u BiH nalazi se u višednevnoj radnoj posjeti Kraljevini Saudijskoj Arabiji, javile su agencije. U delegaciji Islamske zajednice u BiH uz reisu-l-ulemu još su i predsjednik Sabora IZ u BiH Hasan Čengić i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu i član Rijaseta IZ u BiH Razim Čolić.
Svoj komentar na ovu vijest dao je na Facebook stranici Edhem Fočo, direktor Al Jazeere Balkans: „Reis Kavazović, sa svojom svitom, sve moralne gromade, u posjeti Saudijskoj Arabiji… Kontam, Christine Lagarde, Richard Branson, Steven Mnuchin, direktori i vlasnici Ubera, HSBC-a, Forda, Blackstone-a, Svjetske banke, itd. svi su bojkotirali i odustali od posjete Saudiji. Zar ne bi naš reis trebao da ima više morala i principijelnosti od kapitalističkih elita? Ako nema, a to su nam “moralne vođe”, šta onda očekivati od nas “smrtnika”? Da probamo popraviti ovo društvo…?“
ČIJA JE AL JAZEERA?
Koliko god bio nejasan motiv ovog komentara jasno je da Fočo negoduje. Od kada je Saudijska Arabija uvela sankcije i stavila u izolaciju Katar, Al Jazeera objavljuje vrlo kritičke tekstove saudijskog režima, a posebno prijestolonasljednika Muhammeda bin Salmana. Mnogi zamjeraju Al Jazeeri da je ignorirala saudijske zločine u Jemenu sve dok nije došle do krize odnosa Katara i zaljevskih zemalja. Tako da sadašnje kritike na račun saudijskog režima od strane Al Jazeere mnogi tretiraju kao puku arapsku propagandu. Kritike saudijskog režima pojačane su nakon ubistva Jamala Khashoggija. I kao što se Recepu Tayipu Erdoganu zamjera politička eksploatacija ubistva Khashoggija, da bi preuzeo primat nad Saudijskom Arabijom u politici prema islamskom svijetu, dok desetine novinara i islamskih intelektualaca čami u turskim zatvorima, tako se i Al Jazeeri zamjera pristrasnost u ovom slučaju jer primarno zastupa katarske interese i ništa više. Al Jazeera Balkans zaobilazila je pitanje sigurnosti novinara u Sarajevu, na primjer.
Ipak istup Edhema Foče ima težinu i zaslužuje osvrt iz više razloga. Prvi je što je Fočo bio jedan od najodanijih suradnika Hasana Čengića i zahvaljujući tome zadobio je povjerenje da bude direktor Al Jazeere Balkans. Znači li to da se Fočo distancira od Čengića? Možda! Znakovito je da slični komentari menadžmenta Al Jazeere Balkans pokazuju da su se bar personalno distancirali i od politike Bakira Izetbegovića. Navodno je sam Izetbegović pokušavao izvršiti pritisak na menadžment Al Jazeere da smijeni Foču. Novinari Al Jazeere Balkans imaju problema i sa ulaskom u Tursku jer su nekoliko puta njihove televizijske ekipe vraćene sa aerodroma u Istanbulu, što se može razumijevati kao turski odgovor na njihovu ignorantsku politiku prema SDA-u. Ipak je zanimljiviji njihov odnos prema Čengiću jer je on najkontraverznija figura bošnjačke politike od pada komunizma. On je sigurno izgradio najjače relacije u islamskom svijetu, posebno u Turskoj, Maleziji, Iranu i Saudijskoj Arabiji. Smatra se bliskom osobom sa šefovima ovih država. U vrijeme kad je postao predsjednik Sabora Islamske zajednice BiH Čengić nije mogao dobiti vizu Saudijske Arabije za obavljanje vjerskog obreda umre, koji znači obaveznu posjetu svetim mjestima u Mekki i Medini.
To je bilo vrijeme uspona mladog princa Muhameda bin Salmana koji je pokušavao okrenuti saudijsku vanjsku politiku u punom luku. Njegova rečenica da je unazad tridesetak godina u Saudijskoj Arabiji bilo sve pogrešno postavljeno najbolje je oslikavala njegove političke ciljeve. Posebno je princ Salman zauzeo radikalan stav protiv Irana. Zato je velika vjerovatnoća bila da je Čengić imao problema za dobivanje vize jer se smatrao ključnim čovjekom u BiH za odnose sa Iranom.
ZAOKRET OD IRANA PREMA SAUDIJI
Tim prije jer je on sa novoizabranim reisu-l-ulemom Huseinom Kavazovićem posjetio Iran. Ova posjeta je toliko iziritirala vehabije u BiH da se prijetnja smrću, koju je reisu Kavazoviću uputio jedan Bošnjak koji se priključio ISIL-u u Siriji, povezuje sa njegovom posjetom Iranu.
Čengića smatraju osobom koja je u vrijeme rata koordinirala svu iransku pomoć za BiH. Njegova tadašnja desna ruka bio je Irfan Ljevaković, koji je bio pripadnik AID-a. Ljevakovića se optuživalo za slučaj „Pogorelica“ kojeg su međunarodni faktori u BiH okarakterizirali kao punkt za (anti)terorističku obuku pod patronatom iranskih instruktora.
Ali, nedvojbeno je Ljevaković bio Čengićev suradnik u TWR-a, i skupa sa Čengićevom „sudanskom vezom“ Zijadom Ljavakovićem i Rifetom Fetićem, distribuirao finansijsku pomoć muslimanima BiH. Zato je indikativno da je Čengić postavio Zijada Ljevakovića, kao savjetnika reisa Kavazovića, i Rifeta Fetića kao reisovog šefa kabineta.
Stoga su mnogi složni u ocjeni da je Čengić od Rijaseta IZ-e napravio svoj obavještajni punkt i da je reis Kavazović, zapravo, samo Čengićeva marioneta. Sukob koji je izbio između Kavazovića i Čengića prijetio je dubokim raskolom u Islamskoj zajednici. Očito je sukob izglađen jer se Kavazović nije mogao osloboditi Čengićeve mreže ljudi koje je postavio u direkcijama Rijaseta IZ-e.
Sramotan komentar koji je bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić postavio na Twitteru o ubistvu novinara Khashoggija samo pokazuje koliko vjerski poglavari imaju poltronski odnos prema islamskim moćnicima, posebno prema kraljevskom dvoru u Rijadu. Tako da se ništa bolje nije očekivalo ni od reisa Kavazovića i njegova odluka da baš sad posjeti Saudijsku Arabiju nije neočekivana.
Međutim, procjenu za ovu odluku sigurno nije donio sam reis Kavazović jer je u svoju pratnju uzeo i Čengića. Zato se može reći da je ovo njegova odluka više nego Kavazovićeva.
Odakle onda ovakav obrt kod Čengića koji slovi kao proiranski čovjek? Navodno Čengić ima neki osobni biznis u Saudijskoj Arabiji, ali to nikako nije primaran motiv posjete. Radi se o političkoj procjeni u kojoj Čengić na saudijskoj „nevolji“ želi profitirati. Osim toga, postoje neke obavještajne spekulacije da se Čengić ovog ljeta susreo sa nekom američkom delegacijom u jednoj vikendici u Konjicu. Bile istinite ili ne, ove spekulacije oduvijek prate Čengića kao jednu od najkontroverznijih bošnjačkih političkih figura u postkomunističkom periodu. Njegove kontroverzne poslovne relacije sa zemljama islamskog svijeta još dugo će zadavati glavobolje Bošnjacima, posebno vjerskim poglavarima na koje je on uvijek imao veliki uticaj.
(TBT, Istraživački tim)