Krajem oktobra iranski naftni tankeri iznenada su nestali sa ekrana širom svijeta. Svi brodovi su isključili tzv. transpondere, odašiljače koji omogućavaju praćenje njihovog kretanja. Sada je to jedino moguće ručno, preko satelitskih fotografija.
– Ovo je prvi put da se susrećem s potpunim zatamnjenjem – kaže Samir Madani iz kompanije za praćenje tankera “TankerTracker.com” u Stokoholmu.
Teheran nastoji da oteža praćenje svoje flote tankera posle najnovijih sankcija SAD, koje su danas stupile na snagu. Međutim, ipak neće moći u potpunosti da sakriju svoje brodove, jer su satelitski snimci danas lako dostupni.
– Iran ima 30 tankera u Zalivu, pa je posljednjih deset dana bilo veliki izazov za nas. Ipak držimo ih na oku – kaže Lisa Vord iz kompanije TankerTracker.
Drugi trik kome Teheran pribjegava još od sankcija 2010-2015. jeste skladištenje nafte na ogromnim tankerima na obali.
– Za one koji brzo žele da kupe naftu, isporuka je spremna. Čim dođe manji brod, nafta se lako prebacuje s tankera – kaže Breki Tomason, stručnjak iz kompanije TankerTracker. Prema njegovim riječima, na šest iranskih brodova u Persijskom zalivu nalazi se 11 miliona barela nafte.
Iako drugi ugovorni partneri Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Kina poštuju Nuklearni sporazum i žele da nastave trgovinu sa Iranom, mnoge kompanije su se ipak povukle, iz straha od američkih sankcija. Stručnjaci spominju da je izvoz nafte od aprila do septembra opao sa 2,5 miliona barela na 1,6 miliona barela dnevno. Zemlje blisko povezane sa SAD kao što je Južna Koreja potpuno su obustavile uvoz, a Japan i EU su ga smanjili. Evropska unija je, doduše, osnovala firmu preko koje će kompanije realizovati ugovore, ali je njeno funkcionisanje pod znakom pitanja.
– Firma sa specijalnom namjenom unaprijed je osuđena na propast. Ona ne može ozbiljno da realizuje trgovinu naftom – kaže Henry Roum, stručnjak za sankcije Iranu iz kompanije “Eurasia Group”. Washington je najavio da će osam zemalja biti izuzeto od sankcija, a koje će to biti, saznat će se u toku dana. Za Teheran, međutim, nisu važni sitni kupci, poput onih iz Evrope, već veliki naručioci Kina i Indija.
Tokom posljednjeg perioda sankcija Kina je realizovala uvoz nafte uglavnom preko “Bank of Kunlun”, ali ona se sada očigledno povlači. Po svemu sudeći, kineske banke svjesne su rizika i postale su opreznije, kaže analitičar Roum, koji, međutim, vjeruje da će Peking tragati za novim načinima da nastavi da uvozi naftu iz Irana.
To će, vjerovatno, učiniti i Indija, ali će Iran morati da nađe način da dođe do novca za isporučenu naftu.
– Iran je ozbiljan protivnik, koji ima mnogo iskustva kada su u pitanju različiti načini da proda naftu i prikrije trag – smatra Roum.
(TBT, N-TV.DE)