Nakon što se sukobi u Siriji polako smiruju i lokaliziraju tek na nekoliko ‘džepova’ unutar teritorija ove države, sve su glasnija pitanja o sudbini miliona ljudi koji su tokom sedam i pol godina, koliko je trajao sukob, pobjegli iz svojih domova i ostali djelomično u Siriji, a djelomično izvan domovine. Iako su mnogi odlučili da se više neće vraćati, jako je mnogo onih koji se žele vratiti. Deseci njih počeli su se u četvrtak vraćati iz susjednog Libanona, i to autobusima koje je sirijsko Ministarstvo prometa poslalo u Beirut. Putovanje je olakšano sporazumom između Libanonske službe sigurnosti i sirijske Vlade, koja je ponovno preuzela kontrolu nad velikim dijelom zemlje iako se još suočavaju s pobunjenicima i džihadistima potpomognutim od strane SAD-a i njihovih saveznika.
Novi povratnici, čiji se broj ove godine popeo na 50.000, znatno se povećao u posljednjih sedam dana, nakon što je Jan Egeland, dužnosnik UN-a za međunarodnu podršku Siriji, rekao da je od Rusije dobio garanciju da je Sirija službeno ukinula tzv. Zakon 10.
Riječ je o dekretu predsjednika Bashara al-Assada iz aprila kojim je dopustio vladi da odredi područja koja će se obnavljati diljem razorene zemlje, piše Newsweek. Protivnici su tvrdili da je na taj način al-Assad zapravo odlučio kazniti one koji su otišli, te da će samo obnavljati ona područja na kojima je stanovništvo ostalo tokom rata. Zakon 10 osudile su i civilne udruge, pa je Egeland rekao da ukidanje tog zakona znači da ‘čak i u Siriji diplomatija može pobijediti.’
Ipak, mnogi smatraju da Assadova vlada ima i drugih načina da manipulira imovinskim pravima, iako se život u nekim dijelovima zemlje, zbog zatišja, polako počeo vraćati u normalu.
Rusija je intervenirala u ime Assada i pomogla sirijskim oružanim snagama i njezinim saveznicima, uključujući i brojne šijitske muslimane koje podupire Iran, da vrate velike dijelove teritorija koji su držali pobunjenici i koji su pokušavali svrgnuti sirijsku vladu. U ovom trenutku, SAD se više usredotočio na razbijanje ostataka ISIL-a, kao najmoćnije militantne skupine koja je nastala nakon rata u Iraku i Siriji. Kako je sirijska vojska ponovno preuzela kontrolu nad enklavama na periferiji Damaska, koju vlada nije držala od ranih dana rata – i prkosila zapadnim zračnim napadima koji su došli kao odgovor na navodne napade hemijskim oružjem na civile – uvođenje Zakona 10 potaknulo je dugogodišnje strahove da bi se Assad mogao ovim ratom okoristiti. Sam Bashar al-Assad branio je ovaj Zakon 10, u intervjuu ciparskim novinama ‘Kathimerini’ u maju ove godine. “Niko ne može oduzeti vlasništvo građanima Sirije. Ustav je oko toga sasvim jasan. Nikoga se ne može razvlastiti. Zakon 10 uveden je samo kako bi obnovili uništenu i nelegalno zaposjednutu imovinu”, rekao je tad. Rekao je i da se taj Zakon namjerno pogrešno tumači kako bi se opet raspirio animozitet Zapada prema njemu i njegovoj Vladi.”
U svakom slučaju, u zapadnom dijelu zemlje život se počinje polako vraćati u normalu. Obnavljaju se trgovine i kuće u predgrađu Damaska, CNN-ove kamere su čak snimile i ljude koji traže labaviju državnu politiku. NBC TV je slične aktivnosti stanovništva snimio čak i u Alepu, gradu koji je sve do nedavno bio simbol stravičnih ratnih razaranja.
Prošlog mjeseca, njemački Deutsche Welle izvijestio je o povratku stotina hiljada raseljenih Sirijaca nakon sporazuma o pomirenju u južnoj pokrajini Daraa. No, još uvijek je teško zbrojiti ratne štete, ali i broj izbjeglih ili raseljenih Sirijaca. Nakon masovnih protesta protiv aktualnog predsjednika, sve se pretvorilo u građanski rat u kojem su živote izgubile na stotine hiljada ljudi, a potencijalno se govorio o brojci od oko 10 miliona raseljenih ili iseljenih širom svijeta. Sjedinjene Američke Države do sada su odbijale surađivati sa Sirijskom vlašću, koju optužuju za ratne zločine.
Najnoviji bilten Centra za prihvat izbjeglica u Rusiji objavio je potkraj oktobra podatak na svojoj Facebook stranici, da ‘se ukupno 252.121 Sirijac vratio u zemlju, u svoje domove, od čega je 75.637 žena i 128.541 dijete”, i to u periodu od 30. septembra 2015. do danas, odnosno, tačno otkako se Rusija umiješala u rat u Siriji. U istom vremenskom razdoblju ukupno se 1.224.814 interno raseljenih osoba vratilo u svoje domove.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice izvijestio je u junu prošle godine da se oko 440.000 IDP-ova vratilo kući samo u prvih šest mjeseci 2017. godine i da se 260.000 izbjeglica spontano vraća u Siriju, prvenstveno iz Turske u sjevernu Siriju. Prema najnovijim podacima UNCHR-a, ažuriranim krajem prošlog mjeseca, agencija kaže da je od 2015. nadzirala 107.871 “samoorganiziranih povrataka .“
“Iako se vraćaju, tu je i novo unutarnje raseljavanje koje vodi do pobuna unutar zemlje”, rekao je glasnogovornik UNCHR-a Andrej Mahečić za Newsweek, dok je Salam Shahin dalje rekao da ” broj povrataka sirijskih izbjeglica i dalje je nizak, osobito u usporedbi s ukupnim brojevima izbjeglica iz Sirije.
Shahin je naglasio da je položaj agencije da bi se repatrijacija izbjeglica trebala temeljiti na njihovoj dobrovoljnoj odluci da se vrate – što znači da ih se ne prisiljava na napuštanje zemalja u kojima su zatražili azil, i da će organizacija poduprijeti sve izbjeglice da se “vrate dostojanstveno “, a na tome radi s vladama Libanona, Jordana i Turske. Međutim, istaknuo je kako “zbog sigurnosne situacije u mnogim područjima i značajnih ograničenja pristupu humanitaraca, UNHCR još uvijek ne može osigurati sveobuhvatno praćenje stanja u svim područjima Sirije, uključujući i situaciju onih koji su se već vratili”. Osim zbog gubitka imovine, mnogi su Sirijci zabrinuti zbog suočavanja s političkom i društvenom odmazdom ako se vrate u svoju domovinu. Smrt glavnog bojnika sirijske vojske, Issama Zahreddinea, istaknutog vojnog časnika, čije je vozilo prošle godine naletjelo na mine koje je ISIS postavio u gradu Deir Ezzoru, upozorila je one koji su pobjegli iz zemlje da “čak i ako vam država oprosti, mi nećemo nikada ni oprostiti, niti zaboraviti “. Osim navodnog ukidanja zakona 10, sirijski čelnik izdao je ranije ovog mjeseca uredbu br. 18, opće amnestije za one koji su izbjegli od obavezne vojne službe ili su se odbili boriti protiv pobunjeničke skupine poput Slobodne Sirijske vojske.
Prekršitelji koji su se već vratili u zemlju imali bi četiri mjeseca da se jave, a oni koji su još izvan zemlje i namjeravaju se vratiti u zemlju, imaju rok od pola godine. Ruski general-pukovnik Mikhail Mizintsev, voditelj Nacionalnog centra za kontrolu državne obrane , odbacio je ono što je nazvao glasine da je dekret još jedna zamka Assadovog režima i da tužiteljstvo samo čeka povratak takvih u Siriju, da bi ih se sudski gonilo”. Teoriju je nazvao “apsurdnim” i kritizirao je Njemačku zbog politiziranog pristupa u pružanju pomoći sirijskim izbjeglicama, ne dodjeljujući sredstva za povratak.
„Pod tim uvjetima, naš je zadatak prenijeti svijetu objektivne rezultate rada Sirijske vlade i stvoriti neophodne uvjete za povratak građana republike, da se vrate u u svojoj domovinu gdje ih čeka normalan život”, rekao je Mizintsev.
(TBT, Newsweek)
