Policija ima više uspeha u sprečavanju napada. Fotografija: Pjer Terdžman za Njujork tajms
Činilo se da napadi idu jedan za drugim: 130 mrtvih u koncertnoj dvorani Bataclan i na ulicama Pariza. Osamdeset šest pregaženih na historijskoj promenadi u Nici. Dvadeset dvoje ubijeno na koncertu Ariane Grande u Manchesteru.
Od uspona Islamske države 2014. službe reda i zakona muku muče da zaustave beskrajan niz zavjera. I tek sada je kadenca usporila.
Napadi Islamske države na Zapadu drastično su opali 2018. u poređenju sa prethodne četiri godine, prvi put od 2014, iako pokušaji napada ne jenjavaju.
Razlika je u tome, kažu analitičari, što policija ima više uspjeha u sprečavanju napada.
Islamska država ili ISIS izvela je 14 uspješnih napada u Evropi i Sjevernoj Americi 2015, 22 napada 2016, i 27 napada 2017, pokazali su podaci Programa o ekstremizmu sa Univerziteta Georg Washington u Washingtonu. Ali u prvih osam mjeseci ove godine izvedena su svega četiri.
Skala napada je također pala. Broj žrtava u jednom napadu je sa 130 koliko ih je bilo 2015, pao na 86 žrtava 2016, odnosno 22 žrtava 2017. Do sada u 2018, najviše žrtava bilo je u napadu u supermarketu u Trèbesu, u Francuskoj, gdje je napadač ubio troje ljudi u martu.
Islamska država je izgubila 99% zemlje koju je nekada držala u Iraku i Siriji. Neki analitičari su pad aktivnosti povezali sa gubitkom teritorije. Ali je broj pokušaja napada u Evropi ostao nepromijenjen, pokazuju podaci Centra za analizu terorizma iz Pariza.
Elektronsko nagledanje imalo je presudan značaj. Sigurnosne službe su uspjele da se infiltriraju u online univerzum Islamske države, kažu analitičari, vrebajući u chat sobama Telegrama, šifrovane platforme za slanje poruka koju grupa koristi.
Sa svakim hapšenjem, vlasti su plijenile mobilne telefone i elektronske uređaje pripadnika grupe, skidale kontakte i proučavale njihove chatove, iskoristivši hapšenje da otkriju čitave mreže. Kako je broj napada počeo da jenjava, broj hapšenja je porastao. Tokom 2014. bilo je 395 hapšenja vezanih za terorizam. Tokom 2016. i 2017. bilo ih je više od 700.
Alagi Turej, 21-godišnji Gambijac, stigao je do obale Italije prošle godine i ponuđen mu je smještaj u izbegličkom centru u Pozuoliju. Kupio je novi Samsungov telefon i instalirao aplikaciju Telegram. Snimio je i aploudovao video zakletvu vjernosti lideru ISIS-a Abu Bakru el Badgadiju.
Poslao je snimak hendleru u Libiji koji mu je rekao da “uđe u auto i pregazi ljude”.
Zavera je počela da se otkriva kada su italijanske vlasti dobile informaciju da bi autor snimka mogao da bude u Napulju. Upali su u izbeglički centar i uporedili namještaj sa onim sa snimka. Onda su otkrili Tureja i danima su ga pratili da bi utvrdili da li je sam ili dio šire mreže.
Deset dana poslije snimanja snimka, Turej je uhapšen po izlasku iz džamije u gradu Likola. Tokom ispitivanja, tvrdio je da je zakletva “šala” i da on ne zna voziti.
Istražitelji su mu onda pokazali poruku sa WhatsAppa koju je poslao prijatelju u Gambiji dva dana poslije zakletve.
“Ne zaboravi da se moliš za mene”, napisao je. “Imam misiju.”
(TBT, NYT)