Kao što smo i pretpostavljali, menadžment KCUS-a sa Prof.dr. Sebijom Izetbegović na čelu nedavno je poništio tender za izbor nezavisnog revizora (za reviziju poslovanja u 2018.) kako bi uslove konkursa prilagodio kandidatu kojeg preferira KCUS. Zatim su ponovo raspisali tender po mjeri željenog revizora. Sad osnovano vjerujemo da će na tenderu pobijediti nezavisna revizorska kuća Grant Thornton iz Banjaluke! (Ako ne bude tako, glavni urednik TBT-a Nedžad Latić javno obećava da će pojesti USB sa ovim tekstom!)
Spašavanje SDA-direktora
TBT je nedavno objavio razotkrivajuću priču o tajni pozitivnog izvještaja nezavisne revizorske kuće o poslovanju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu u 2017. godini i marifetlucima koji se provode iza zidova koševskih kabineta. Tada je javnosti otkriveno da je nezavisna revizorska kuća Grant Thornton iz Banjaluke prvobitno sačinila objektivan i profesionalan Izvještaj nezavisnog revizora o poslovanju KCUS-a u 2017. godini (od 31.12.2017.), koji je sadržavao sve nedostatke finansijskog bilansa i posebno prikazivanja novčanih tokova. Taj dokument je izražavao „mišljenje s rezervom“, odnosno u suštini nepovoljnu ocjenu, jer se radilo o dokazanim kršenjima zakona i propisa o evidentiranju prihoda/rashoda i u konačnici – o nerealnom i povoljnijem prikazivanju finansijskog bilansa KCUS-a. U predizbornom haosu opozicija je samo čekala povod i razlog da u skupštinskim klupama u raspravi o izvještajima javnih preduzeća i ustanova napadne njihove menadžmente i direktore koji su iz SDA te da ih u zakonskoj proceduri smijene uoči samih izbora.
Na zvanični upit – ni riječi
Međutim, menadžment KCUS-a je različitim pritiscima i drugim „stimulativnim mjerama“, inače svojstvenim generalnoj direktorici Prof.dr. Sebiji Izetbegović, utjecao na menadžment Grant Thorntona da odustane od vlastite nezavisnosti, da izmjeni prvobitni izvještaj i izbaci iz istog „mišljenje s rezervom“ i sve druge ozbiljne zamjerke te da ga preinači u degutantni hvalospjev. Taj „pročišćeni tekst“ uz Izvještaj o radu KCUS-a našao se na web-stranici Skupštine KS i trebalo je da javnost nikad ne sazna da se tu „friziralo“ i čistilo od negativnosti.Ipak, nakon našeg teksta, razotkrivajuće analize Izvještaja o poslovanju KCUS-a i sumnjivim hvalospjevima nezavisnih revizora, desilo se da je našoj redakciji anonimno dostavljen primjerak tog prvobitnog, sakrivenog Izvještaja sa „mišljenjem s rezervom“. I klupko se počelo odmotavati.
Na naše upite za pristup informacijama o tome, odnosno da za TBT prokomentarišu postojanje dvije verzije izvještaja ne odgovaraju ni KCUS, ni Grant Thornton, a niti revizorska kuća REVSAR, koja je bila saradnik Grant Thorntona na ovom poslu. Pitamo se da li je vrijeme da umjesto medija konačno bar Revizorska komora, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH, čija je nadležnost da „nadzire kvalitet rada revizorskih društava…utvrđene nepravilnosti uklone i sankcionišu“ (Član 61, stav 4) i po službenoj dužnosti preispita sporno „revidiranje stavova“ iz izvještaja Grant Thorntona.
Naknadno, iz izvora bliskih poslovnim revizorskim krugovima saznajemo da je REVSAR prekinuo saradnju sa banjalučkom firmom upravo zbog nespremnosti da učestvuje u takvom lažiranju i prepravljanju ovog bitnog dokumenta.
Štimanje uslova tendera
Inače, REVSAR je bio potreban Grant Thorntonu zbog obimnosti posla i činjenice da ima samo tri revizora.Prethodnu reviziju poslovanja KCUS-a radilo je čak pet revizora što je bila i objektivna potreba na tom poslu. Zato je KCUS u prvobitnoim konkursu tražio opet ekipu od pet revizora (iako Zakon dozvoljava da reviziju obavlja i kuća sa samo dva revizora).
Međutim, na tom tenderu, zbog povlačenja REVSAR-a, Grant Thornton sa samo tri revizora nije ispunjavao uslove konkursa pa se žalio na iste tražeći da se taj uslov promijeni tj. smanji broj ! Menadžment KCUS-a u želji da preferiranog revizora izabere „u zakonskoj proceduri“ i pokrije se papirima udovoljava tom zahtjevu, poništava tender 4. septembra (samo dva dana prije otvaranja ponuda) zbog „osnovane žalbe jednog od ponuđača“, kako stoji u obavještenju o prekidu postupka, ali bez dokaza te „osnovanosti“. Štaviše, KCUS je na ovaj način prekršio Zakon o javnim nabavkama, iako je od Agencije za javne nabavke menadžment posebnim dopisom upozoren da tender ne može poništiti, ako se ne prezentiraju „dokazivi razlozi izvan kontrole ugovornog organa“, što je menadžment sa Koševa sasvim ignorirao.
Naredni čin ove farse osvanuo je na portalu Agencije za javne nabavke. Naravno, od kandidata se sada zahtjeva da ima najmanje dva revizora pa je Grant Thornton sa tri uposlena čak i prekapacitiran.
Posebna priča je naznačena procjena vrijednosti tendera. Naime, prema pomenutom Zakonu o računovodstvu i reviziji FBiH kroz odredbe o određivanju visine naknade za reviziju postavlja se i visina vrijednosti posla. KCUS je odredio da će reviziju njihovog poslovanja za 2018. godinu nezavisnom revizoru platiti samo 10.000 KM ! To je sumnjivo nizak iznos, jer se vrijednost naknade izračunava prema broju zaposlenih, ukupnom prihodu firme i drugim parametrima koji se boduju i za koje postoji precizna tarifa. Obzirom da KCUS ima nešto preko 3.300 zaposlenih, cca 200 miliona KM prihoda i oko 400 miliona KM tzv. „aktive“, vrijednost tendera po bodovima i zakonskoj tarifi trebala bi biti preko 20.000 KM. Raniji menadžmenti su posao revizije poslovanja procjenjivali na 25.000 KM. Zbog čega je sada, osim radi opsesivne potrebe za štednjom na svemu, menadžment KCUS-a ponudio tako nisku naknadu ? Nemamo drugog logičnog objašnjenja osim da je razlog – odbijanje ostalih ponuđača. I pitanje je koliko će ih se uopće javiti s obzirom na „uslove rada“.
Silovanje zakona i prava
O agresivnom uticaju Prof.dr. Sebije Izetbegović na revizore mogli smo čuti i od uposlenih iz nezavisne revizorske kuće Deloitte koja je radila revizorski izvještaj o KCUS-u za 2015. godinu. Došavši u januaru 2016. godine na Koševo, nova generalna direktorica Sebija Izetbegović i predsjednica Nadzornog odbora Edita Kalajdžić, inače sekretar u Vladi FBiH (i članica famoznog tima za „spajanje bolnica“) počele su ucjenjivati čelnike Deloittea da napišu negativno mišljenje o poslovanju za 2015. godinu i padu SAP-a (informatičkog sistema KCUS-a) kako bi to koristila za harangu protiv prethodnog menadžmenta. Zatim, postavljali su im nerealne rokove za ugovorenu uslugu, a o određenim stavovima i zahtjeve za „pismena izjašnjenja kao da je NO KCUS-a istražni organ“. Kada su sve to ovi odbili, uslijedila je žestoka prepirka, a onda i odluka NO KCUS-a da se ova usluga Deloittea u konačnici ne plati, niti da se njihov izvještaj dostavi FIA-i (TBT je u posjedu svih dokumenata o tome!). Umjesto toga, KCUS je tada dostavio izvještaj o reviziji izvršenoj od Ureda za reviziju FBIH što je direktno kršenje Zakona o računovodstvu i reviziji (Član 44, alineja 5, Sl. novine FBIH 83/09). FIA je automatski u skladu sa Zakonom (čl. 69, tč. i) izrekla kaznu KCUS-u od 15.000 KM. Provjerom smo ustanovili da ovu kaznu Prof.dr. Sebija Izetbegović nikad nije platila, kao ni neke druge kazne izrečene po dosadašnjim presudama u radno-pravnim i drugim sporovima koje vode radnici i firme protiv KCUS-a.
Javnosti je vjerovatno već postalo zamorno neprestano otkrivanje novih prevara te bi minimalna satisfakcija bila konačno zakonsko procesuiranje režimskih moćnika koji godinama ne vade ruke iz džepova običnih ljudi. I to u vrlo skorom vremenu pred nama…
(TBT, Istraživački tim)