Kada je moćni tajfun protutnjao Japanom ranije ovog mjeseca, putnici na međunarodnom aerodromu Kansai vidjeli su užasnu prazninu: na mjestu gde je trebalo da bude pista, vidjeli su samo more.
Također su nakratko vidjeli budućnost svjetskih aerodroma izgrađenih na nižim nadmorskim visinama, koji su naročito ranjivi pred porastom nivoa mora i ekstremnim olujama koje su rezultat klimatskih promjena. Četvrtina od 100 najprometnijih aerodroma na svijetu nalazi se na manje od 10 metara iznad nivoa mora, pokazuju podaci Međunarodnog aerodromskog savjeta i OpenFlightsa.
Dvanaest ovih aerodroma, uključujući one u Šangaju, Rimu, San Franciscu i New Yorku, na manje su od pet metara iznad nivoa mora.
“Bili smo zarobljeni”, rekao je Takajaki Kobta, web-preduzetnik koji je planirao da se ukrca na avion za Honolulu iz Kansaija, velikog aerodroma na vještačkom jezeru pored Osake. “Morali smo sačekati da se oluja istutnji.”
On je gotovo 36 sati pokušavao pronaći način kako da ode sa poplavljenog ostrva, a taj zadatak je dodatno komplicirao brod koji se otkinuo sa veza i udario na most koji povezuje aerodrom sa Osakom, teško oštetivši put.
Prijetnja porasta nivoa mora dolazi kao naplata duga industriji koja je jedan od glavnih pokretača klimatskih promjena. Avio-putovanja čine oko tri procenta emisije gasova staklene bašte u svijetu, ali su izvor emisija koji se najbrže razvija. S obzirom na trenutne trendove emisija kao posljedica međunarodnog avio-saobraćaja će se utrostručiti do 2050, predviđa Međunarodnaa organizacija civilne avijacije.
Dok industrija avijacije pokušava da nađe način da ublaži posljedice svog djelovanja, također počinje da osjeća efekte globalnog zagrijavanja. Ekstremne vrućine mogu da prizemlje avione jer vreliji, razređeniji vazduh otežava polijetanje. Promjena klime takođe povećava broj turbulencija.
Niske oblasti duž vode dugo su smatrane idealnim mjestima za piste i terminale jer avioni prilikom polijetanja i slijetanja nailaze na manje prepreka. Ali obala nudi malo prirodne zaštite od poplave ili jakog vjetra.
Sve u svemu, ekstremno vrijeme i porast nivoa mora predstavljaju hitnu prijetnju mnogim od najprometnijih aerodroma na svijetu koji često nisu projektovani da se izbore sa posljedicama klimatskih promjena.
Uragan Sandy je 2012. poplavio sva tri njujorška aerodroma, napravivši haos u avio-saobraćaju koji je trajao danima. Tajfun Goni je 2015. zatvorio pistu na međunarodnom aerodromu Hongqiao u blizini Šangaja. Najgore poplave u posljednjih 100 godina u Kerali, Indija, ubile su prošlog mjeseca više od 400 ljudi i na gotovo dvije sedmice zatvorile regionalni aerodrom Cochin.
“Znamo da će biti utjecaja. I očekujemo da ti utjecaji budu veoma ozbiljni”, kaže Michael Rosel, zamjenik generalnog direktora Međunarodnog savjeta aerodroma, grupe koja predstavlja vazdušne luke širom svijeta. “Uočavanje problema je prvi korak, a uočavanje ozbiljnosti problema drugi. Treći je, onda: Šta možemo da uradimo povodom toga?”
Aerodrom Kansai, koji opslužuje rastuće gradove kao što su Osaka, Kyoto i Kobe, i kojim je prošle godine prodefiliralo više od 28 miliona putnika, nalazi se pet kilometara od obale, na ostrvu građenom deset godina od ogromnih količina šljunka i pijeska.
Aerodrom, koji je otvoren 1994, izgrađen je u Zaljevu Osaka dijelom da bi smanjio probleme sa bukom ali i da bi se izbjegli protesti oko prava na zemlju sa kojima su imali probleme stariji aerodromi u Japanu poput Narite koja opslužuje Tokio.
Problemi su rano počeli. Inženjeri su očekivali da će ostrvo u prosjeku tonuti manje od trećine metra godišnje u narednih 50 godina od početka izgradnje, kako se morsko dno bude ugibalo pod težinom aerodroma. Ali ostrvo je u prvih sedam godina potonulo više od devet metara i nastavlja da tone, izgubivši 13 metara visine.
Tim tempom, bar jedna od dvije piste biće potpuno poplavljena do 2058, navodi se u sumornim predviđanjima rada koje su 2015. napisali Golamreza Mesri, profesor civilnog inženjeringa na Univerzitetu u Illinoisu, i J. R. Fank, geotehnički inženjer. Sa porastom nivoa mora, naveo je Mesri, aerodrom će se i ranije naći pod vodom.
“Nećete imati aerodrom, imat ćete jezero”, rekao je on.
Kako bi izbegao plavljenje, aerodrom Kansai ispumpava vodu sa morskog dna ispod ostrva kako bi ubrzao proces slijeganja. Glavni terminal leži na ogromnim šinama koje mogu da se podignu. Aerodrom koristi i ogromne pumpe koje isušuju piste posle obilnih kiša, a dodao je i niz morskih zidova oko ostrva.
Inženjeri su tvrdili da su zidovi dovoljno visoki da izdrže oluje jačine ogromnog tajfuna iz 1961. koji je nivo mora podigao za gotovo tri metra. Ali tajfun Jebi, koji je ubio 11 osoba, protutnjao je ovog mjeseca zapadnim Japanom izazvavši oluju visine tri metra, što je rekord za Zaljev Osaka. Talasi su prešli zidove aerodroma i poplavili pumpe.
Yoshijuki Jamaja, predsjednik operatera aerodroma, izvinjavao se na konferenciji za novinare 6. septembra.
“Spremili smo se za tajfun ali je tajfun bio daleko snažniji od očekivanog”, rekao je. “Bili smo pretjerani optimisti.”
(TBT, NYT)