U anketi koju je sproveo nezavisni istraživački centar “Levada”, 39 posto Rusa je reklo da je Putin političar kome vjeruju. To je za čak 20 posto manje nego što je bilo u anketi prošle jeseni kada je 59 posto Rusa dalo povjerenje Putinu.
Ova anketa je posljednji u nizu pokazatelja posljedica koje ima politika Kremlja, a naročito nepopularne penzione reforme koje je osmislio kako bi se ublažio pritisak na budžet, piše Guardian.
Ovog mjeseca je 45 posto Rusa reklo za “Public Opinion Foundation” (FOM), agenciju za ispitivanje javnog mnijenja, blisku Kremlju, da bi glasali za Putina da se izbori održavaju ovog vikenda. Taj rejting je dosta niži u odnosu na 67 posto koliko ih je to reklo početkom godine.
Radi se o najnižoj podršci Putinu od 2013. godine. Njegova podrška je već sliedeće godine, nakon aneksije Krima porasla i bila na visokom nivou sve do ove godine.
Penzione reforme su izazvale brojne proteste
Vladajuća partija Jedinstvena Rusija, koja je viđena kao ranjivija od Putina, također je pretrpjela veliki udarac. Anketa FOM pokazuje da ona sada ima podršku od 31 posto, što je pad do skoro 20 posto u odnosu na ankete sa početka godine, dok su njeni rivali doživeli rast podrške.
– Ljudi misle da država pokušava riješiti svoje probleme na štetu stanovništva. Ona zadire na nešto što ljudi smatraju svojim – njihovu penzionu uštedu -rekao je Lev Gudkov, šef Levade, za ruski list Vedomosti.
Taj rastući bijes je odrazio na izborima u ruskim regionima, koji su nedavno postali podjednako velika glavobolja za Kremlj kao i zapadne tvrdnje o špijuniranju i miješanju u strane izbore.
Uprkos tome što kontrolira poluge izbornog sistema zemlje, Kremlj i dalje opsesivno prati javno mnijenje, održavajući sedmične sastanke sa nekim od glavnih agencija za ankete u zemlji.
Glasači na Dalekom istoku i Sibiru odbacili su guvernera iz Jedinstvene Rusije, partije koja je blisko povezana sa Putinom. Na njihovom mjestu su podržali kandidate iz komunističkih i nacionalističkih partija, prisiljavajući Kremlj da promijeni guvernere u problematičnim regionima i zaposli političke savjetnike kako bi riješio krizu. Putin je također otpustio više regionalnih guvernera.
Prema istraživanju “Levade”, poslije Putina, najviše povjerenja u zemlji dobio je Sergej Šojgu, ministar odbrane, i Vladimir Žirinovski, lider ruske nacionalističke Liberalno-demokratske partije. Njih dvojica su dobila 15 posto podrške. Među ispitanicima, 18 posto je reklo da se ne mogu sjetiti nijednog političara kome vjeruju, a jos 18 posto je reklo da im je teško da odgovore.
Ruski visoki zvaničnici u velikoj mjeri su izgubili podršku stanovništva. Prošle godine je Šojguov rejting bio za osam posto veći.
Povjerenje u ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova palo je za devet posto.
Penzione reforme, koje je prošle sedmice Putin potpisao, odložit će starosnu granicu za sve Ruse za pet godina. Muškarci moraju raditi do 65. godine, a žene do 60. godine.
Putin je izgradio političku podršku 2000-ih godina uglavnom kroz reputaciju ekonomskog rasta i stabilnosti nakon post-sovjetske tranzicije koja je za mnoge bila finansijski katastrofalna. Kako je ruska ekonomija usporila posljednjih pet godina, podrška Putinu postala je blisko povezana sa geopolitičkom pozicijom Rusije kao štitom od zapadnog utjecaja. Podrška Putinu je opala nakon masovnih protesta u Moskvi u 2011. godini, ali je skočila kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine, što je na domaćem terenu predstavljeno kao povratak velikog statusa Rusije.
(TBT)
