Da li provodite vrijeme sa ljudima koji dobro utiču na vaše zdravlje i sreću?
Dok se mnogi od nas fokusiraju na dijetu i vježbanje kako bi bili zdraviji, nauka ukazuje na to da na našu dobrobit utiču i ljudi sa kojima se družimo.
Stručnjaci su otkrili da su izvjesna ponašanja zarazna i da naše društvene mreže – kako prave tako i online – mogu da utiču na gojaznost, anksioznost i sreću. Nedavni izveštaj je pokazao da na rutinu vježbanja veoma utiče društvena mreža osobe koja vježba.
Nedavno sam se sjetila moći gomile tokom jednog spa krstarenja.
Događaj je privukao grupu istomišljenika koji su, i pored raznih teškoća u životima, uključujući rak, gubitak vida i nedavni gubitak voljene osobe, bili optimistični i pozitivni.
Godište grupe je variralo od 17 do 90. Jedan inspirativani muškarac u osamdesetim je prihvatio veganski način života i strogu rutinu vježbanja kako bi kontrolisao dijabetes. Nova prijateljica, žena u pedesetim, preživjela je rak pluća i navijala je za mene i podsticala me tokom jednog naročito teškog vježbanja.
Poslije putovanja obećali smo da ćemo ostati u kontaktu. Podstaknuta iskustvom, vratila sam se kući i nastavila ne samo da živim zdravo i vježbam već i da poboljšam društveni život i provodim više vremena sa srećnim ljudima.
Den Butner, stipendista Nacionalne geografije i pisac, proučavao je zdravstvene navike ljudi koji žive u takozvanim plavim zonama – delovima sveta gde ljudi žive duže od proseka. Primetio je da su pozitivna prijateljstva zajednička svim tim zonama.
“Prijatelji mogu da značajno i dugotrajno utiču na vaše zdravlje na način na koji nijedna dijeta ne može”, rekao je on.
U Okinavi, Japan, mjestu gdje je prosječan životni vijek za žene oko 90, najduži na svijetu, ljudi formiraju društvene mreže nazvane moai – grupu od pet prijatelja koji tokom cijelog života jedni drugima pružaju društvenu, logističku, emotivnu, pa čak i finansijsku podršku.
“Tradicionalno, roditelji ih uvode u moai kada se rode i oni su cijeli život zajedno”, rekao je Butner.
U moaiju, grupa se podržava kada su stvari dobre i kada su loše, kada se na primjer nečije dijete razboli ili kada neko umre. Čini se i da jedni kod drugih utiču na doživotna zdravstvena ponašanja.
Butner radi na stvaranju moaija u dvadesetak gradova u Sjedinjenim Državama. U Fort Vortu, Teksas, nekoliko stanovnika je formiralo šetajuće moaije – grupe ljudi koji se redovno sastaju kako bi prošetali i družili se.
“Formirali smo moaije koji su sada stari nekoliko godina i oni i dalje imaju zdrav uticaj na članove”, rekao je on.
Ključ izgradnje uspešnog moaija je okupiti ljude sličnih interesovanja, strasti i vrijednosti. Tim plave zone pokušava da grupiše ljude na osnovu geografije i poslovnih i porodičnih rasporeda. Onda im postavljaju niz pitanja kako bi utvrdili imaju li zajednička interesovanja. Da li je vaš savršen odmor krstarenje ili pješačenje? Da li volite rokenrol ili klasičnu muziku?
“Podijelite karte u korist dugotrajnih prijateljstava”, rekao je Butner.
Jedna od mojih saputnica, Carol Auerbach iz New Yorka, primjetila je da joj je to što se okružila pozitivnim ljudima pomoglo da se izbori sa gubitkom dva supruga tokom godina.
Aurerbach je ostala udovica sa 30 kada su joj djeca imala dvije i pet godina. Uz podršku porodice i prijatelja ali i sopstvene čvrstine, brinula je o svojoj porodici i s vremenom se i preudala.
Onda joj je i drugi suprug neočekivano preminuo 1992. Da bi se po drugi put izborila sa time, fokusirala se na volontiranje i rad za zajednicu.
Kaže da je pozitivan pogled na svijet naslijedila od majke koja je preživela Holokaust, otišla iz Njemačke kada je imala 19 godina i nikada više nije vidjela svoje roditelje.
“Kada sam ja odrastala, nismo imali mnogo, nas četvoro je živjelo u jednosobnom stanu i moji roditelji su spavali na kauču na izvlačenje”, rekla je. “Moja majka se nikada nije žalila. Mislim da je tiho znala da se teške stvari dešavaju ali da treba da cijenite život koji imate i da imate odgovornost da ga živite najbolje što možete.”
Aurerbach je ponovo pronašla ljubav i u braku je sa trećim mužem već 15 godina. “Život je previše kratak da budete u društvu negativnih ljudi”, kaže. “Potrebni su mi oko mene ljudi koji brinu o meni i cijene me, i za koje je čaša napola puna a ne napola prazna.”
Tim je sastavio kviz kako bi pomogli ljudima da procijene pozitivni uticaj svojih društvenih mreža.
Pitanja se odnose na vaše prijatelje i vaše zdravlje, koliko piju, jedu i vježbaju i kako gledaju na svijet.
Cilj nije da se riješite manje zdravih prijatelja već da identifikujete ljude koji su imali najviše poena na testu i provodite više vremena sa njima.
“Tvrdim da je najmoćnija stvar koju možete da uradite za zdravlje ta da uredite svoj najbliži društveni krug”, kaže Butner koji savjetuje ljude da se fokusiraju na tri do pet stvarnih prijatelja a ne na Facebook drugare.
“Generalno, želite prijatelje sa kojima možete da imate duboke razgovore”, rekao je on. “Možete ih pozvati na loš dan i oni će imati razumjevanja. Vaši prijatelji su bolji od bilo kakvog lijeka ili suplementa i uradiće više za vas od gotovo bilo čega drugog.”
(TBT, NYT)