Svakog ljeta horde ljudi dolaze do Dubrovnika, hrvatskog grada na Jadranskom moru. Grupe privlači ista ljepota koja već duže vrijeme odgovara holivudskim lovcima na lokacije poput onih koji su grad izabrali da predstavlja fiktivnu Kraljevu luku u “Igri prijestolja”, televizijskoj hit seriji na HBO-u.
Ali godišnja invazija armije turista sa selfi štapovima ugrožava baš ono što ih je i privuklo ovom mestu. Posljednjih godina, gužva je toliko velika da je Dubrovnik u julu postao sinonim “pretjeranog turizma”, muke koju muče mnoga najlepša mesta na svetu.
Od bulevara Barselone do kanala Venecije, lokalni zvaničnici su suočeni sa sličnim problemom: vole ih toliko da će ih ugušiti. Uz gužve, stanovnici se žale i na posljedice turizma po lokalno tržište nekretninama i na nepristojne, bahate posjetioce.
Lokalni bijes će rasti sa brojem putnika. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija procjenjuje da će do 2030. biti organizovano 1,8 milijardi međunarodnih turističkih putovanja, skok sa 1,2 milijarde 2016.
Zvaničnici u Dubrovniku zabranili su rad uličnim prodavcima, ograničili broj stolova koje restorani mogu da iznesu na drevne pločnike i – najvažnije – traže više kontrole nad kruzerima čije hiljade putnika preplavljuju stari grad koji je na Unescovoj listi svjetskog naslijeđa.
Ove godine, grad je ograničio broj ljudi koji mogu da siđu sa kruzera u određeno vrijeme. Narednog ljeta, prvi put od kada su počeli da pristaju u luku prije dvije decenije, kruzeri će naići na restrikcije gdje smiju da pristanu.
“Ne postoji jedinstveno rješenje za svaku destinaciju”, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. “Ali mora se početi sa prepoznavanjem problema.”
Kao što ne postoji jedinstveno rješenje, ne postoji ni jedinstvena vrsta turista u Dubrovniku. Možete da naiđete na dnevne posjetioce, porodice na odmoru, ljude sa kruzera, zaluđenike za historiju, ljude koji vole žurke i relativno nove “set-jettera”.
To su ljudi koji putuju svijetom u potrazi za stvarnim lokacijama njihovih omiljenih fiktivnih svijetova. U Dubrovniku je 2015. organizovano oko 300 tura vezanih za popularnu seriju. Tokom 2017. bilo ih je 4.500. Ove godine taj broj je već porastao za 180 posto.
Katja Seref koja vodi ture “Igra prijestolja” i koja je nekada vodila historijske ture, uvijek je zadivljena pitanjima koja joj postavljaju.
Na primjer, ne može da izbroji koliko ljudi ju je pitalo koliko je HBO-u trebalo da izgradi gradske zidove. Pristojno obavještava fanove serije da zidine potiču iz 13. vijeka. Trudi se da tura ne bude samo vođenje po lokacijama iz serije već i da im omogući da zavire iza zavjese, da osjete kako je živjeti u mjestu koje je pretvoreno u scenografiju.
Franković se sjeća vremena kada se činilo da Dubrovnik možda neće preživeti a kamoli postati turistički magnet.
Tokom ratova na Balkanu, Hrvatska je bila bojno polje dok su se borili za nezavisnost od Jugoslavije i 1991. Dubrovnik je opsjedala Jugoslovenska narodna armija kojom su dominirali Srbi. Više od polovine zgrada je oštećeno a stotine ljudi je umrlo.
Tek 1997. je turizam počeo da cvjeta, kaže Franković. Kruzeri su počeli da dolaze 2000, a njihov broj od tada samo raste. “Glavni problem je taj što turizam nije bio planiran već se dogodio”, kaže.
Lokalni poslovni ljudi poput Gerde Metković koja vodi vinski bar „Malvazija“ u starom gradu, misle da bi osim ograničavanja broja turista trebalo raditi na promociji kvalitetnih lokalnih proizvoda.
Iako lanaca prodavnica u starom gradu nema, ulicama i dalje dominiraju prodavnice jeftinih sitnica i majica.
“Ovo je specijalno mjesto”, kaže o svom rodnom gradu. Mjesto odakle bi posjetioci trebalo da ponesu uspomenu koja će trajati duže od majice.
(TBT, The New York Times)
