Švedska, decenijska država blagostanja, od nedjelje bi mogla promijeniti kurs nakon parlamentarnih izbora. Krajnja desnica mogla bi da postane utjecajna kao nikad dosad. Iako su ankete pokazale da su švedske stranke lijevog centra ostvarile malu prednost nad strankama desnog bloka, populistička antimigrantska stranka Švedske demokrate dobit će povjerenje dovoljnog broja glasača da postane nezaobilazni faktor prilikom sastavljanja nove vlade.
Mediji navode kako je ova politička stranka iskoristila nezadovoljstvo glasača o pitanjima kao što su imigracija, kriminal i zdravstvena zaštita.
Ovo su prvi izbori od ulaska rekordnog broja migranata u tu zemlju, od kada je u 2015. godini u zemlju došlo 163.000 migranata, najviše po glavi stanovnika u Evropi. Stvari su se u Švedskoj promijenile od te godine, kada vlada Stefana Levena nije mogla izaći na kraj sa masovnim prilivom ljudi.
Iako su granice sada u najvećoj mjeri zatvorene, očekuje se da će suprotstavljanje ranijoj politici otvorenih vrata doprinijeti historijskom skoku Švedskih demokrata, antimigrantske stranke koja je nekada bila na neonacističkim pozicijama.
Zbog toga je događaj koji najviše definira ove izbore izbjeglička kriza. Svaka politička stranka je bila prisiljena preuzeti poziciju o toj temi temi, koja je, zauzvrat, postala duboko polarizirajuća.
ANTIMIGRANTSKO RASPOLOŽENJE
U građanskom centru u Rikenbiju, izrazito imigrantskom okrugu sjeverozapadnog Stokholma, nekoliko stotina ljudi okupilo se nedavno zbog nadolazećih izbora u Švedskoj i budućnosti zemlje.
Razgovor o prirodi švedske demokratije i važnosti glasanja bio je sofisticiran i strastven. Ali je bio stresan za jednog od prisutnih, Ahmeda Alija, imigranta iz Somalije, koji smatra da su ljudi zaobilazili glavni problem.
– Ulozi su zaista veliki na ovim izborima. Više je ekstremista u zemlji i imaju više utjecaja. Nemaju pravu političku agendu. Jednostavno mrze imigrante. I ova ksenofobija je prisutna u cijeloj Evropi – kaže on.
Bijesna i podijeljena Švedska priprema se za izbore u nedjelju, i sastav sljedeće švedske vlade je potpuno neizvjestan zbog ubrzanog rasta antiimigracionih i antievropsko orijentiranih Švedskih demokrata, populističko nacionalističke partije, za koju se očekuje da osvoji petinu glasova, piše New York Times.
– Ovi izbori su veoma važni za nas. Rasistička partija brzo napreduje i moramo je zaustaviti – kaže Kain Ahmed (48) koji se kandidirao na lokalnim izborima, ali se žali da nijedna partija u Švedskoj ne stavlja imigrante ili crnce na vrh svojih lista kako bi imali šanse da osvoje izbore, čak i u ovim dijelovima zemlje kao što je Rikenbi.
MIT O ŠVEDSKOM MODELU DOŽIVLJAVA KRAH
Švedska koja se dugo smatrala „moralnom super-silom“, kako ju je okarakterizirao Lars Tragard, imala je tradiciju primanja imigranata. Ali, to se mijenja pod pritiskom globalizacije, imigracije i anksioznosi povodom nacionalnog i kulturološkog identiteta. Kao i u Njemačkoj i Francuskoj, partije ekstremnih shvatanja, lijeve i naročito desne frakcije, prikupljaju sve veću podršku zbog pitanja imigranata.
– Švedska se pridružuje ostatku Evrope i mit o švedskom modelu doživljava krah – tvrdi Karl Bildt, bivši švedski premijer iz Umjerene partije desnog centra, sa očiglednom tugom.
To je postalo očito kada je u centru Stokholma kandidat za Regionalni savjet, Martin Vestmont, iznio slučaj populističke Demokratske partije glasačima.
– Mi smo novi talas – tvrdi on.
Predvidio je da će Socijal-demokrate, partija koja je izgradila poznatu Švedsku kao državu blagostanja, sada doživjeti krah i da možda ako ne sada, ali da će u budućnosti postati vodeća partija. Mnogi glasači su još uvijek nerado rekli anketarima da glasati za Demokrate, sugerira Vestmont.
POPULIZAM I U ŠVEDSKOJ
Populizam je pomjerio politički diskurs na desno i podigao temperaturu, čak i kod tradicionalno flegmatičnih Šveđana. Politička podrška je fragmentirana, sa dominantnim Socijal-demokratama koji se približavaju svom najgorem rezultatu u historiji.
Gube glasače u Lijevoj stranci i Zelenima, naročito nakon ljeta ispunjenog obimnim šumskim požarima, ali isto tako i među radničkom klasom koja je sada za krajnje desne Švedske demokrate. Umjereni su izgubili čak više od krajnje desničarskih partija.
Migrantski talas 2015. godine slio se uglavnom u Njemačku i Švedsku, koje se smatraju evropskim najgostoljubivijim nacijama. Njemačka je prihvatila više od milion tražilaca azila, dok je njih 163. 000 stiglo u Švedsku, veliki broj za zemlju od 10,1 miliona stanovnika. Iako je panika u Švedskoj bila manja nego u Nemačkoj, politički utjecaj bio je isti: rast krajnje desnih, antiimigracionih, nacionalističkih partija – Alternativci u Njemačkoj i Demokrate u Švedskoj.
Kao i u Njemačkoj, i u Švedskoj su ubrzo uvedene strožije granične kontrole i broj novih imigranata drastično je opao, na nekih 23. 000 godišnje. Ali, politička šteta je već bila načinjena i uprkos uspješnoj ekonomiji i slaboj nezaposlenosti, Švedske demokrate su insistirale da imigracija mora stati i da se resursi trebaju obnoviti u državi blagostanja ispunjenoj starijim stanovništvom, nasiljem bandi i izazovima preuzimanja migranata.
Integracija pridošlica traje sedam godina, zbog teških zahtjeva tržišta rada, izdejstvovanih od sindikata Švedske i jezičke i kulturološke barijere, piše New York Times.
– Ovi izbori su zaista važni i mnogo toga je u igri. Socijalna pomoć, zdravstvo i porezi su, kao i uvijek, prioriteti, kao i klimatske promjene, ali bez presedana, imate i imigraciju i kriminal, na koje se koncentriraju Demokrate i predlažu više policijskih i graničnih kontrola – kaže Jonas Hinfors, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Geteborgu.
Uspon Demokrata “maskira” pad Socijal-demokrata, koje su sinonimi socijal-demokrata u Evropi i učestvovali su na skoro svim švedskim izborima od 1917. godine. Ali, dok su 1968. imali preko 50 posto, a 1994. više od 45 posto, podrška se postepeno smanjivala do 25 posto, što odražava pad popularnosti Socijalista i lijevog centra svuda u Evropi.
Prema anketama Socijal-demokrate sa Lijevom partijom i Zelenima za sada imaju 40,6 posto podrške građana, a Savez desnog centra 39,8 posto. Švedske demokrate, koje izbjegavaju sve vodeće stranke od kada su ušli u Parlament, podržava 17,1 posto ispitanika.
(TBT, The New York Times)