Najmanje 1,7 miliona stranih hodočasnika našlo se krajem augusta u Meki, Saudijska Arabija, na godišnjem, petodnevnom hodočašću na koje muslimani širom svijeta odlaze kako bi pratili putovanje poslanika Muhameda.
Zbog sve više zahtjeva za pojačanom sigurnošću poslije smrtonosnih nesreća, saudijska vlada je brže bolje proširila ugostiteljske kapacitete Meke kako bi primila veliki broj hodočasnika. Na vrhuncu 2012, na hadžu je bilo 3,16 miliona hodočasnika. Ali čak i sa stopom od tri miliona ljudi po hadžu, nemoguće je da svih 1,8 milijardi muslimana svijeta ispuni u svom životu islamsku dužnost hadža. Da bi svi muslimani koji su danas živi otišli na hadž bilo bi potrebno najmanje 581 godina.
A to se odnosi samo na muslimane koji su danas živi – u cifru nisu ukljućeni ljudi koji tek treba da se rode ili oni koji su već bili na hadžu, iako je istraživanje instituta Pew iz 2013. sprovedeno u 39 zemalja pokazalo da je devet procenata muslimana bilo u Meki.
Svi muslimani koji fizički i finansijski mogu obaviti hadž bi to trebalo da urade bar jednom u životu. Prisustvo stranih hodočasnika se od Drugog svjetskog rata povećalo deset puta.
Odlazak na hadž nije tako jednostavan čak ni za one koji to žele uraditi i milioni širom svijeta godinama čekaju na svoju priliku. Troškovi su visoki – dvije ili tri godišnje plate u nekim mjestima – a vize se teško nabavljaju.
Najmanje četvrtina hodočasnika svake godine su stanovnici Saudijske Arabije. Saudijska vlada je uspostavila kvote za sve ostale zemlje iz kojih hodočasnici dolaze na osnovu broja muslimana koji tamo žive.
Čak i zemlje sa velikom muslimanskom populacijom mogu poslati samo mali broj svojih građana na hadž. U Indoneziji – koja sa više od 200 miliona muslimana ima najveću muslimansku populaciju na svijetu – čekanje na hadž traje od sedam do 37 godina. Neke zemllje se žale da kvote nisu dovoljno transparentne i da trebaju biti zasnovane na zahtjevu a ne na broju muslimana.
Drugi smatraju da su kapaciteti Meke tokom hadža ispunjeni do samog kraja i da je njihovo širenje učinjeno na uštrb kulturnog naslijeđa islama i duhovnosti hodočašća. Nekoliko historijskih islamskih mjesta je uništeno posljednjih godina kako bi se podigli luksuzni, visoki hoteli i tržni centri koji ugošćavaju samo bogate hodočasnike. Ove zgrade sada dominiraju Kabom, kockastom strukturom u središtu Velike džamije koju okružuju hodočasnici i koja se smatra Božjom kućom.
I pored toga, Saudijska Arabija nastavlja sa gradnjom. Višegodišnji građevinski plan uključuje širenje džamije oko Kabe kako bi mogla primiti 1,85 miliona ljudi.
(TBT, NYT)