REPORTAŽA
Podno planine Cincar nedaleko od Livna u Bosni
i Hercegovini skoro pet decenija galopira veliko krdo od 400-tinjak divljih
konja stapajući se u ambijent nepreglednih pašnjaka i šuma stvarajući tako
jedinstven fenomen u ovome dijelu Evrope.
FOTO: (Agencije)
Podno planine Cincar nedaleko od Livna u Bosni
i Hercegovini skoro pet decenija galopira veliko krdo od 400-tinjak divljih
konja stapajući se u ambijent nepreglednih pašnjaka i šuma stvarajući tako
jedinstven fenomen u ovome dijelu Evrope.
Ti konji postali su ponovno divlji nakon
što su 50-ih godina prošloga stoljeća vlasnici njihove pretke, koje su inače
koristili za poljoprivrednu proizvodnju, u jednoj od ekonomskih i političkih
migracija s ovih područja u potrazi za boljim životom na zapadu, pustili da
slobodno žive u prirodi. Otada do danas ovi konji uglavnom se okupljaju na
području Kruga, podno planine Cincar, a često prelaze preko Borove Glave,
svojevrsnog graničnog područja između Livna i Kupresa, poznatog planinskog
prijevoja po izvještajima o stanju na prometnicama u zimskom vremenu kada se
zbog snijega i leda njime otežano prometuje.
U ljetnome vremenu konji često prelaze
preko magistralne ceste jer se neposredno uz njih nalaze dvije velike lokve iz
kojih se napajaju vode budući ovo područje nema rijeka i drugih izvora.
Prigodom jednog takvog prijelaza preko ceste je i vozilo kninske gradonačelnice
udarilo jednoga konja kojemu je pukla noga koja kod ovih životinja teško
zarasta pa je morao biti usmrćen.
Ovaj je slučaj ponovo privukao pozornost
na krdo divljih konja koje je u posljednjih pet godina zaštićeno, ali prepušteno
jedino brizi lokalnog Planinarsko- ekološkog društva Borova Glava iz Livna.
“U ljetnome razdoblju ti konji često
prelaze preko magistralnog puta Livno – Kupres. Odmah pored puta nalaze se
velike lokve gdje idu na vodu. Oni se napiju vode, a uvijek prije večeri neko
od članova našeg udruženja dođe kako bi ih pretjerali preko ceste kako ne bi
stvarali probleme u odvijanju prometa. Međutim uvijek se može dogoditi
incident. Najčešće se radi o manjoj skupini konja koji nisu sastavni dio
velikog krda. Radi se o pojedincima, najčešće onima koji su izbačeni iz krda
koji okolo sami lutaju zbog čega i nastaju problemi u prometu”, rekao je
Hini tajnik Planinarsko ekološkog društva Borova Glava Željko Krišto.
Ovo društvo nastoji riješiti problem,
zaštititi ljude i životinje od ponavljanja izgreda tako što rade na novome
pojilištu, velikoj lokvi koju bi izgradili duboko u unutrašnjosti podno planine
Cincar. Ovaj projekt financija UN-ov program za razvoj (UNDP), a pomažu članovi
Društva Borova Glava čiji su svi članovi volonteri. To udruženje zaduženo za
skrb nad konjima nema nikoga službeno angažiranog.
Broj konja, koji su postali prava atrakcija
jer ih velik broj ljudi dolazi vidjeti i fotografirati ih, dati im soli ili
hrane, porastao je sa 167 od prije pet godina kada su zaštićeni, na čak 418
početkom jula ove godine kada su ih ponovno prebrojavali. Od toga broja je
čak 65 ovogodišnje ždrebadi.
Toliki broj za sada ne predstavlja problem
jer imaju oko 145 kilometara kvadratnih za ispašu i život, ali ako se nastavi
trend porasta ove populacije, iz društva Borova Glava najavljuju da će morati
zatražiti pomoć veterinara kako bi se napravila selekcija tako da broj konja
bude primjeren i da ne bi stvarali problem.
Na ovome području je i veliki broj ljudi
koji imaju farme s kravama, ovcama i kozama. “U ispaši se tim ljudima ne
stvaraju problemi, ali je problem s vodom jer nema izvora i rijeka”,
pojasnio je Krišto. Osim općine Livno koja sukladno ugovoru financira svoj dio,
druge institucije vlasti – Hercegbosanska županija, Federacija BiH ili država
do sada nisu izdvojile sredstva za ovu prvorazrednu atrakciju, dodaje.
Otkako su ovi konji zaštićeni 2010. nije
zabilježen nijedan slučaj ubistva iz vatrenog oružja i izlova divljih konja
što se masovno radilo radi prodaje konjskog mesa. U zadnjih nekoliko godina
zabilježeni su tek slučajevi u kojima su vukovi napadali krdo konja kao dio
prirodne selekcije.
No, konji se, po riječima tajnika Krište,
nikada ne kreću kao jedno veliko krdo.
Ima sedam osnovnih krda i u proljetnom i
ljetnom dijelu se formira još jedno, privremeno osmo manje krdo koje isključivo
nastane od muških pojedinaca koji žele prevlast u krdu pa ga napuste kada
izgube i onda se oni okupe i zajedno lutaju”, kaže Krišto.
Tako se po vođama i razlikuju ova krda, a
oni su Čokoladni, Pirga, Zekan, Roker… “Oni nikada nisu u jednome
krdu.”
Na upit da to nadmetanje kod konja kada se
mužjaci bore za prevlast donekle podsjeća na izbore kod ljudi, Krišto je uz
smijeh uzvratio: “Kod konja su izbori svako proljeće, a koda nas ljudi su
svake četiri godine.”
(The Bosnia Times)