Sve do nedavno, najvažniji put migranata u Evropu izgledao je otprilike uvijek isto: krijumčari uzmu migrante na libijskoj obali, a kad se trošni čamac nađe u nevolji, a to je skoro uvijek, migrantima u pomoć stiže brod humanitaraca iz EU ili talijanski patrolni brod. Nakon kraćeg razgovora odvodili bi ih u Italiju. Put je prepun opasnosti, a Mediteran je za migrante posljednjih desetljeća najsmrtonosnije područje na Zemlji.
Ponekad bi putovanje omela libijska obalna straža, ali velika većina onih koji bi se uputili prema Evropi, tamo bi u pravilu i stigla, ukoliko bi preživjeli putovanje.
Između 2015. i 2017. godine, prema podacima Ujedinjenih naroda koje je analizirao The Washington Post, oko 95 posto migranata koji su odabrali tzv. središnji mediteranski put, završili bi na obali Starog kontinenta.
Prošlog mjeseca, međutim, stopa uspjeha bila je 45 posto – najniža u posljednje četiri godine. Patrole su presrele veliki broj migranata koji su se vratili u Sjevernu Afriku. No povećao se broj poginulih. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, samo u junu su poginule 564 osobe – ili više od 7 posto onih koji su pokušali prijeći. To je najviši postotak u posljednje tri godine. U godinu dana, 3,4 posto onih koji su se odlučili na putovanje je umrlo, što je za 1,3 posto više od prošle godine.
Neki stručnjaci smatraju da se migracije prema Evropi neprimjetno mijenjaju i to od početka 2016. godine, otkad je EU postigla dogovor s Turskom, nadajući se da će tako zatvoriti migrantske puteve prema Grčkoj i dalje prema zapadnoevropskim zemljama.
Evo i što se promijenilo: Mnogi migranti ne kreću prema Evropi jer ne mogu probiti libijske teritorijalne vode zbog tamošnje patrolne flote. Obalna straža, koju je počela finansirati EU i talijanski fondovi, postala je važan igrač u sprečavanju migrantskih brodova na Mediteranu.
Libijska flota postoji već godinu i po, no u međuvremenu su postali vrlo vješti u hvatanju brodica, te migrante zadržavaju unutar svojih granica.
Godine 2017. Libijska obalna straža uspjela je uhvatiti spriječiti tek jednog od devet migranata, a danas je 2 od 5. U junu presreli su 47 posto migranata.
Evropska strategija korištenja libijske patrolne flote kao prve crte odbrane je istovremeno i vrlo kontroverzna. Migranti koje uhvate, obično podvrgnu brutalnoj torturi, pa su već reagirale i humanitarne organizacije optuživši Libiju za bešćutnost tijekom spašavanja.
No, EU im je udvostručila pomoć. Nakon summita o migraciji u lipnju, čelnici država dogovorili su se da će povećati potporu libijskoj obalnoj straži, te da ostala plovila na Mediteranu ne bi trebala ‘ometati’ ove operacije. Vođe su predložili stvaranje prihvatnih centara u Sjevernoj Africi gdje bi migranti mogli biti prethodno provjereni i otamo podnositi zahtjeve za azil.
Suradnja s Libijom ključni je razlog tako drastičnog smanjenja broja migranata u Italiji, naročito u odnosu na 2015. godinu kad je više od milion izbjeglica i tražitelja azila uspjelo stići morem do Evrope. Ove godine broj dolazaka u prvih pola godine, bio je 52.000.
Unatoč tome što Evropa želi ‘autsorsati’ patrole, Libija ne udovoljava međunarodnim standardima pomorske sigurnosti u lukama. Stoga su humanitarni, komercijalni ili brodovi talijanske obalne straže, dužni migrante odvesti u neku drugu luku. Do sad je to obično bila Italija, no nakon dolaska na vlast populista, ova zemlja se tome odupire.
Talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini – član ekstremno desne stranke – nedavno je rekao da Italija više ne želi samostalno podnositi tako veliki teret. Stoga je zatvorio talijanske luke humanitarnim brodovima, a zaustavio je i talijanske patrolne brodove.
U nekoliko slučajeva, ova zemlja je uspjela natjerati druge članice EU na ad hoc pregovore o tome kamo će poslati spašene migrante. Čak i kad pregovori završe sporazumom, nekoliko zemalja je preuzelo dio do 450 ljudi koje je spasio veliki ribarski brod. Humanitarci su stoga optužili EU koja dovodi u opasnost one najslabije igrajući se njihovim sudbinama zbog politike.
“Moramo riješiti problem nesigurnosti i haosa oko iskrcavanja”, rekla je Judith Sunderland, pomoćnica direktora za područje Evrope i Central Azije u Human Rights Watchu.
Talijanski ministar Salvini je nedavno predložio da se libijske luke jednostavno proglase sigurnima, što bi omogućilo evropskim brodovima da migrante vraćaju u tu zemlju. Prema talijanskoj novinskoj agenciji ANSA, Salvini smatra licemjernim od EU što daje novac Libiji za unapređenje njihove patrolne flote, kupovinu novih brodova i treninge, a onda istovremeno njihove luke neadekvatnima za prihvat brodova.
“U međuvremenu, podaci sugeriraju da se stvara novi migrantski put na zapadnom Sredozemlju. Nije jasno je li pomak izravni odgovor krijumčara ili je riječ o haosu. No prošli mjesec Španija je po prvi put postala najprometnija tačka dolaska migranata morskim putem.
Maroko postaje konkurencija Libiji i najprometnije mjesto za prometovanje krijumčarskih brodova. Onima koji uspiju napustiti Maroko, izgledi da se domognu evropskog kopna su znatno veći. U prvih 20-ak dana jula ovim je putem u Španiju stiglo oko 3.600 migranata što je tri puta više nego što ih je stiglo u Italiju.
Stručnjaci još uvijek ne znaju tačan razlog povećane smrtnosti. Broj poginulih mijenja se iz mjeseca u mjesec, ovisno o većim pomorskim havarijama, no u junu srećom nije bilo ni jedne.
Jedno od donekle logičnih objašnjenja je to što je sad daleko manje humanitarnih čamaca za spašavanje koji patroliraju tim područjem. Naime, nevladine udruge prestale su patrolirati zbog sigurnosnih razloga, nakon sukoba s libijskim patrolnim odredima.
Trenutno samo jedna nevladina organizacija iz Barcelone – Proactiva Open Arms, plovi tim vodama u posljednjih nekoliko sedmica. Kad je njihov brod nedavno isplovio u jednu od svojih misija, Salvini im je poručio da će Italiju vidjeti ‘samo na razglednici’.
Analitičari ističu da Libija još uvijek nema dovoljno vješte patrolne snage koje bi potpuno samostalno nadgledale vlastite teritorijalne vode.
Federico Fossi iz rimskog ureda UN-a također kaže da ne može objasniti razloge povećane smrtnosti migranata.
“Nije lahko to objasniti. Znamo da trenutno postoji vrlo malo humanitarnih i nevladinih brodova, pa to sigurno ima veliki utjecaj. Mediteran je područje na kojem se okolnosti vrlo brzo mijenjaju i stanje je haotično. A libijska obalna straža sigurno još uvijek nije igrač koji bi mogao samostalno odigrati rolu koja im je dodijeljena.”
(TBT)
