Svake godine Shamsedin Akhlaghi organizira grupe iranskih hodočasnika koji kreću u Saudijsku Arabiju obaviti hadž.
Ali za ovogodišnje hodočašće, koje počinje 19. augusta, iranska vlada svakom hodočasniku planira ponuditi subvenciju od 200 dolara. Kritičari već tvrde da će novac na kraju završiti u ratu koji Riyad vodi u Jemenu, a u kojem Teheran podržava Hutije.
Snaga tog osjećaja na iranskim društvenim mrežama je toliko jaka da je uspjela gotovo nemoguće: ujediniti mišljenja tradicionalnih rivala tvrdolinijašaa i reformista.
“Ne mislim da će novac iranskih hodočasnika biti od koristi u Saudijskoj Arabiji u ratu protiv jemenskog naroda. Količina novca koju nosimo u Meku i Medinu nije ništa u poređenju s onim koliko Saudija troši”, kaže Shamsedin.
Ali tu su oni u Iranu koji se ne slažu.
Kako hadž stoji iza godina napetosti
S vremena na vrijeme, već decenijama, oko hadža se spore Iran i Saudijska Arabija.
“Upravo sada, zvaničnici obiju zemalja održavaju pregovore o hadžu”, kaže on. “Ovo je još uvijek prilika da se približe jedni drugima, iako su drugi odnosi između dviju država narušeni od 2016. godine.”
Odnosi su narušeni 1979., sa Iranskom revolucijom i proglašenjem Islamske republike. Saudijci, u strahu od sličnog ustanka kod kuće, suprotstavili su se novoj iranskoj administraciji te stali uz iračkog lidera Saddama Husseina tokom osmogodišnjeg rata protiv Teherana 1980-ih godina.
U julu 1987., saudijska policija se suočila sa iranskim hodočasnicima koji su protestirali protiv SAD-a i Izraela u Meki. U nasilju koje je rezultiralo, poginulo je više od 400 ljudi, uključujući najmanje 275 Iranaca.
Ajatolah Ruhollah Homeini je govorio da čak i ako njegova zemlja može oprostiti Saddamu Husseinu i Amerikancima, nikada ne bi mogla oprostiti dinastiji Saud.
U narednim godinama iranskim liderima je uspijevalo popraviti odnose između dviju zemalja, ali su tenzije između Riyada i Teherane i dalje uveliko prisutne sve dok vode bliskoistočni hladni rat u Siriji, Jemenu, Libanu i drugdje.
Ekonomska kriza raspiruje gnjev
Broj hodočasnika koji mogu ići na hadž svake godine zavisi od kvota koje odredi Saudijska Arabija za svaku zemlju. Ove godine do 90.000 Iranaca može obaviti hadž.
Nadležni za hadž u Iranu su 29. juna rekli da će subvencionirati hodočasnike.
Subvencija je uznemirila mnoge Irance, koji ispaštaju zbog ekonomije potresene povlačenjem SAD-a iz nuklearnog sporazuma kao i reokordno niske vrijednosti riala u odnosu na dolar.
Početkom ove godine došlo je do nemira kada je narod izašao na ulice protestirajući protiv korupcije i ekonomske situacije. Neki sada pozivaju na zabranu hadža, rekavši da su subvencije – pa čak i organiziranje hodočašća – rasipanje koje zemlja trenutno ne može priuštiti.
Kritičari također kažu da, iako se od svakog muslimana očekuje da obavi hadž u nekom trenutku svog života, on mora biti finansijski sposoban.
Masood Pouya, politički novinar, rekao je da će se hadž obaviti s obzirom da je veliki dio iranskog društva religiozan, ali da se on protivi tome.
“Ljudi nisu zadovoljni trošenjem novca u Saudijskoj Arabiji koji će koristiti njenim vladarima”, dodao je.
Protivljenje je evidentno i na društvenim mrežama. Jedan korisnik je kazao da je korištenje novca u Saudiji napad na sirotinju:
„Nakon naglog rasta dolara [i dostizanja] 90.000 [riala] i ekonomskih problema, zašto država i narod ne mogu bojkotirati Saudijsku Arabiju i hadž? Potrošiti 39.000 dolara u Saudijskoj Arabiji je ugnjetavanje iranskog naroda koji je u potrebi.“
Istaknuti reformistički imam Mohammad-Ali Abtahi oglasio se na svom Twitter profilu:
„Ne postoji ni pravno ni vjersko uporište za davanje finansijske pomoći hadžijama. Prema vjerskom zakonu, kada je neko finansijski sposoban, onda mora obaviti hadž. Dužnost islamskog establišmenta nije pružati ljudima finansijsku pomoć [za obavljanje hadža]. Oni koji nemaju novac, nisu obavezni obaviti hadž.”
Ayatollah podržava plan
Ali, oni koji zagovaraju odlazak na hadž su također istaknuti, a ponajviše ih ima u redovima iranskog establišmenta.
Ajatolah Ali Khamenei je 16. jula kazao da je udaljavanje hodočasnika od Meke ujedno sprečavanje da se okoriste hadžom te udaljavanje od samog Boga.
Ali Ghazi-Askar, predstavnik vrhovnog vođe za pitanja hadža, rekao je 6. jula da se hodočašće ne može i neće otkazati.
Masouma Rezai (54), koja je prije dvije godine obavila hadž, rekla je da tada nije uzela subvenciju iako mnogi jesu da bi je trošili na saudijskim bazarima.
“Hadž nam je farz i svaki musliman ga treba obaviti. San svakog muslimana u Iranu je otići u Meku.”
(TBT, MEE)
