Teheran je pokušao privući strane investitore nakon što je ispunio sporazum sa SAD-om, Rusijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom i Britanijom, u okviru kojeg je Iran pristao ograničiti svoj nuklearni program, a u zamjenu je ukinut određen broj sankcija.
Iran pokušava implementirati standarde koje je postavila Operativna radna grupa za finansije (FATF), globalna međuvladina organizacija sa sjedištem u Parizu koja se fokusira na sprečavanje pranja novca (AML) i suprotstavljanje finansiranju terorizma (CFT), u nadi da će biti uklonjen sa crne liste zbog čega ova zemlja odbija neke strane investitore.
“FATF je razočaran zbog neuspjeha Irana da sprovede svoj akcioni plan kojim bi riješio značajne nedostatke AML/CFT-a”, rekli su ispred organizacije u saopćenju nakon sedmice razmatranja u Parizu.
“FATF hitno očekuje od Irana da brzo nastavi na putu reformi i u svom akcionom planu riješi sva preostala pitanja… očekujemo od Irana da donese amandmane na svoje zakone o AML-u i CFT-u… u potpunoj suglasnosti sa standardima FATF-a do oktobra 2018. godine. U suprotnom, FATF će pravovremeno donijeti odluku o odgovarajućim i potrebnim potezima.”
FATF su 1989. osnovale zemlje G7 s ciljem razvoja strategije i poticanja država na usvajanje AML i CFT standarda.
Ekspert za finansijski kriminal je prošlog mjeseca izjavio za MEE da je FAFT “najutjecajnija organizacija za koju većina ljudi nikada neće čuti”.
“Veliki dio neugodnosti koje ljudi imaju u finansijskim poslovima vezane su za FATF, ali to ne shvataju”, rekao je za MEE Tom Keatinge, direktor Centra za finansijski kriminal i studije sigurnosti pri institutu RUSI u Londonu.
FATF ne može nametnuti sankcije, ali pojedinačne države koje su članice mogu – na primjer, SAD, kao i tijela poput EU ili UN. Takvim sankcijama bili su pogođeni Iran i Sirija.
Dok se o efikasnosti sankcija kao sredstva za uvođenje promjena politike često raspravlja, zemlje s manje globalne moći nemaju drugog izbora nego usvojiti zahtjeve FATF-a ili će riskirati finansijsku isključenost, prema navodima MEE.
Odluka kupuje vrijeme za Teheran, znajući da kaznene mjere grupe mogu pogoršati njen finansijski sektor, koji je u maju počeo ispaštati zbog odluke SAD-a da se povuče iz nuklearnog sporazuma i nastojanja Trumpove administracije da implementira nove sankcije.
Iranski vrhovni vođa izjavio je 20. juna da parlament treba usvojiti zakon za borbu protiv pranja novca, ali prema svojim kriterijima. Zbog savjeta ajatolaha Alija Khameneija manje je vjerovatno da će parlament koristiti kriterije FATF-a. Strani biznisi kažu da je zakon koji uključuje FATF smjernice od suštinske važnosti ako namjeravaju povećati investicije.
Tvrdolinijaši u iranskom parlamentu protive se donošenju zakona u skladu sa standardima FATF-a, tvrdeći da bi to moglo otežati iransku finansijsku podršku saveznicima poput libanskog Hezbolaha, koji su SAD klasificirale kao terorističku organizaciju.
Ipak, dok Iran ne preduzme mjere za rješavanje manjakvosti, FATF ostaje uključen i “zahtijeva od svih nadležnih organa da i dalje savjetuju svoje finansijske institucije o primjeni dubinske analize na poslovne odnose i transakcije sa pravnim i fizičkim licima iz Irana”.
(TBT, MEE)