Ugovor s državom Bosnom i Hercegovinom, kojim se jamče prava na slobodno izražavanje vjerskih osjećanja njenih pripadnika, Katolička crkva, odnosno Sveta stolica kao univerzalni autoritet te crkve, potpisala je u martu 2006. godine. BiH i Srpska pravoslavna crkva ugovor su potpisali u februaru 2007. godine. Ugovor između države i Islamske zajednice u BiH još nije potpisan, a hoće li i kada niko se ne usuđuje ni prognozirati
FOTO: (Ilustracija)
Odgađa
se za narednu sjednicu izjašnjavanje
o Nacrtu osnovnog ugovora između
BiH i Islamske zajednice u BiH zbog dodatnog usaglašavanja
– saopćilo
je Vijeće ministara nakon svog
zasjedanja održanog 2. juna ove godine. Nakon
toga, održane su još
tri sjednice državne vlade, ali na
dnevnom redu nije bilo izjašnjavanja
o Nacrtu osnovnog ugovora.
Neprihvatljivi
zahtjevi
Ugovor
s državom Bosnom i
Hercegovinom, kojim se jamče
prava na slobodno izražavanje vjerskih osjećanja
njenih pripadnika, Katolička
crkva, odnosno Sveta stolica kao univerzalni autoritet te crkve, potpisala je u martu 2006. godine. BiH i
Srpska pravoslavna crkva ugovor su
potpisali u februaru
2007. godine. Ugovor između
države i Islamske zajednice
u BiH još nije potpisan, a hoće
li i kada niko se ne usuđuje ni prognozirati.
Zanimljivo je kako je 2013. iz Vijeća
ministara i Islamske zajednice saopćeno
da su detalji ugovora usaglašeni
i kako će biti potpisan do kraja
te godine. Od toga nije bilo ništa
jer su predstavnici Republike Srpske u državnim
institucijama sve blokirali i ta blokada traje još
uvijek.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH
Husein Kavazović zbog svega toga izražava
nezadovoljstvo uz upozorenje: “Kad
mi u Islamskoj zajednici koja puno radi kako bi pomogli društvu,
imamo neki problem, onda budemo na margini rješavanja”“.
Kao primjer reis Kavazović
navodi “nepotpisivanje ugovora s
državom što
su druge dvije vjerske zajednice već
uradile i taj ugovor se stalno
problematizira s druge strane”.
On je sada po prvi put otkrio zbog čega
je sve zaustavljeno:
-Razlozi nikako ne mogu stajati. Traži
se da se mi odreknemo marame, odnosno pokrivanja muslimanki, vremena za iftar i
sehur u vrijeme Ramazana. To je nešto
što nas vrijeđa
i evo od prošlog Ramazana kada smo to
spomenuli, ništa do danas nije učinjeno.
Ne znam kakva će biti sudbina ugovora s
državom, zabrinuti smo i izražavamo
naše nezadovoljstvo –
izjavio je reis Kavazović.
Začuđujuće
je da Vijeće ministra, koje zajedno
sa Predsjedništvom BiH, treba potvrditi
i odobriti ugovor, a Parlament BiH ga usvojiti, pred sobom ima taj dokument,
ali u nacrtu. Po proceduri, ako nacrt dobije zeleno svjetlo, tek onda se
priprema prijedlog ugovora koji ponovo treba proučiti,
prihvatiti ili odbaciti. Sve to zahtijeva vrijeme i zbog toga se i ne očekuje
skoro potpisivanje.
Ovo je tim čudnije jer je u jesen
2013. godine zajednička komisija Vijeća
ministara i Islamske zajednice u BiH u potpunosti usuglasila sve detalje.
Ispred države u komisiji su bili
Saliha Đuderija, Niko Grubešić,
Aida Durić i Ranko Šakota,
a ispred Islamske zajednice muftija Vahid Fazlović,
Ahmed Alibašić,
Mensur Karadža i Dževad
Hodžić.
Važnost za muslimane
Usaglašeno
je da u ugovoru s državnom budu navedene specifičnosti
važne za Islamsku zajednicu,
odnosno da se u ugovor unesu određena
prava za muslimane – na halal hranu u javnom i privatnom
sektoru, na pauze i prostor za
obavljanje molitve, na odsustvo s posla
petkom u vrijeme džume-namaza, na neplaćeno
odsustvo s posla najmanje jednom godišnje
zbog obavljanja hadždža,
na nošenje odjeće
koja je usklađena s vjerskim propisima.
Međutim, iz Republike Srpske
usprotivili su se svemu tome s objašnjenjem
kako se preko ugovora “na mala vrata u BiH hoće
unijeti šerijat”.
– Očigledno je da BiH ima
ozbiljan problem s radikalnim dijelom Islamske zajednice koji uporno pokušava
nametnuti neprihvatljive modele ponašanja
u jednoj europskoj zemlji. Srpski zastupnici i izaslanici u Parlamentu neće
dopustiti da ovakav prijedlog ugovora prođe
parlamentarnu proceduru – kazao je tadašnji
izaslanik SNSD-a u Domu naroda i aktualni zastupnik SNSD-a u Zastupničkom
domu Parlamenta BiH Staša Košarac.
Taj stav nije promijenjen pa važi
i danas.
Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH te tvrdnje iz Banjaluke su
odmah odbačene i kazano je da usuglašene
odredbe ugovora uopće nisu suprotne građanskim
i ljudskim pravima drugih građana.
Priopćeno je kako se komisija „bavila
tim da Islamska zajednica u domenu kanonskog vjerskog prava može
propovijedati vjeru onako kako je to u redu“.
– To ne znači da će
to biti suprotno građanskim ili ljudskim
pravima drugih građana koji nisu vjernici,
dakle od reguliranja vjerskih praznika, prava djece vjernika da budu sunećena,
priznavanja vjerskog braka, naravno ne višeženstvo,
već vjerskog braka kao
institucije koja se sklopi u skladu s pravilima šerijatskog
prava. To su već neka tradicionalna prava
koja se inače ostvaruju i ne vidim
kako tu ima nešto što
je suprotno pravima i slobodama drugih vjera –
priopćila je tada članica
zajedničke komisije Saliha Đuderija,
pomoćnica državnog
ministra ljudskih prava i izbjeglica.
Kako saznajemo, pojedini dijelovi ugovora koje su Katolička
crkva i Srpska pravoslavna crkva potpisali sa BiH, preneseni su, bolje reći
prepisani su i u nacrt ugovora sa Islamskom zajednicom –
odnose se na nepovredivost vjerskih objekata i prostorija, tretman obrazovnih i
humanitarnih institucija i vjeronauku.
(The Bonsnia Times, Dnevni list)
