Nova američka strategija prema Iranu odjek je decenija propale politike Sjedinjenih država i podiže strah od konflikta na Bliskom istoku, kažu analitičari.
Nekoliko dana kasnije, početkom maja, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je da Washington napušta nuklearni sporazum iz 2015, potpisan između Irana i šest velikih sila, a kojim se Teheran obavezuje da prihvati ograničenja na svoj nuklearni program u zamjenu za oslobađanje od sankcija.
Povlačenju SAD-a iz sporazuma su se oštro suprotstavile druge potpisnice, uključujući Evropu. U Iranu je mogućnost nametanja novih sankcija povećala anti-američko raspoloženje i natjerala ministra vanjskih poslova te zemlje da krene na diplomatsku turneju i spasi sporazum. Dok je budućnost pakta pod znakom pitanja, Pompeo – koji je sada ponovo u Washingtonu i u četvrtoj sedmici na novoj funkciji – održao je svoj prvi veliki govor o vanjskoj politici.
Nije iznenađenje da se fokusirao upravo na Iran.
– Iran mora promijeniti svoju unutrašnju i vanjsku politiku – rekao je bivši direktor CIA-e i postavio 12 zahtjeva za uključenje u bilo koji budući nuklearni sporazum sa Teheranom. –Neuspjeh da se isprate ti zahtjevi imat će za posledicu najjače sankcije u istoriji.
Oštri uvjeti u takozvanom “planu B” američke administracije o Iranu uključuju polačenje svih snaga Irana iz Sirije, zaustavljanje obogaćivanja uranija i razvoja nuklearnih projektila, kao i okončanje podrške za niz grupa na Bliskom istoku, poput Hezbolaha i Hamasa. Pompeo je rekao da su to “stvarno osnovni zahtjevi” koji “nisu nerazumni”. Ali za Iran ti zahtjevi su odjek decenija “neuspjele” američke politike koja je prethodila potpisivanju nuklearnih sporazuma prije tri godine.
-Pompeov post-nuklearni sporazum ostavlja nula šanse za diplomatiju sa Iranom. On ponavlja istu politiku prinude koju je američka administracija četiri decenije primjenjivala nad Iranom. Ovaj pristup je već propao – kaže Seyed Hossein Mousavian, bivši portparol zvaničnog Teherana tokom nuklearnih pregovora sa međunarodnom zajednicom.
“Plan C”
Pompeo je u svom 30-minutnom govoru također zaprijetio da će Washington kazniti kompanije koje nastave poslovanje sa Iranom, a analitičari kažu da je cilj toga jasan – obogaljiti iransku ekonomiju i spriječiti je od stvaranja sopstvene regionalne i unutrašnje politike i eventualnog svrgavanja iranske vlade.
Ellie Geranmayeh, saradnica Evropskog savjeta za strane odnose, kaže da su novi američki zahtjevi u stvari “uvjeti predaje”.
-Ciljani su da implodiraju iransku državu, podriju njeno vodstvo u kući i u inostranstvu, te ekonomski, vođenjem rata sankcija, ne samo protiv Irana već svake države koja posluje sa Iranom – kaže Geranmayeh, dodajući da je nova američka politika za neke poput “promjene režima”.
Analitičari upozoravaju da je američki potez doveo do ničeg nego do podizanja mogućnosti rata između Washingtona, njegovih regionalnih saveznika i Irana. Analitičar i autor Trita Parsi smatra da su zahtjevi SAD “potpuno nerealni”.
-“Plan B” Trumpove administracije je napravljen da ne uspije i da utre put “planu C”, koji je najvjerovatnije rat. Kad kombinirate nerealne zahtjeve sa teškim pritiskom, onda pravite stazu za konfrontaciju – ističe on.
Znakovi za brigu su već tu. Dva dana nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma, Izrael je objavio da je napao skoro sve iranske vojne infrastrukture u Siriji, tvrdeći da je to odgovor na iranske rakete na njegove pozicije u okupiranoj Golanskoj visoravni, što je Iran porekao. Ovo izraelsko bombardiranje je bilo najveća intervencija američkog saveznika u Siriji u decenijama. Parsi kaže da bi iranski odgovor Izraelu mogao dovesti do “veoma različite dinamike” na Bliskom istoku.
Mohamed Marandi, profesor Univerziteta Teheran, koji je učestvovao u nuklearnim pregovorima 2015, kaže da je američko povlačenje dovelo do “preovladavajućeg konsenzusa u Iranu da se Sjedinjenim Državama prosto ne može vjerovati”.
– Iran će se vjerovatno povući iz sporazuma. Potom će nastaviti svoj nuklearni program punom brzinom, pa će ponašanje američke vlade dovesti do tačno suprotnog rezultata – ocijenio je Marandi, izražavajući sumnju u sposobnost evropskih sila da će zaštititi pakt.
ALARM U EVROPI
Mogućnost obnavljanja konflikta u regionu već je alarmirala Evropu, koja se još bavi sa problemom dolaska miliona izbjeglica zemalja u kojima su u toku sukobi, kao što su Sirija i Jemen.
Moguće nove američke sankcije mogle bi da izbace sa svjetskog tržišta više od milion barela iranske nafte, što će smanjiti prihode vlade. Ali, bol će osetiti i strane kompanije – evropski giganti već se suočavaju sa mogućnošću značajnih gubitaka.
Neke se već povlače – danski “Maersk tankers” je već ugasio posao u Iranu, dok je francuski “Total” rekao da će se povući iz projekta razvoja gasnog polja u Iranu, vrijednog više milijardi dolara.
Povlačenje evropskih firmi, međutim, možda će otvoriti vrata kineskim i ruskim kompanijama da posluju u Iranu.
– Kina i Rusija se osjećaju ugroženo od strane Trumpovog režima, koji djeluje van kontrole – kaže Marandi.
On je istakao da Pompeove prijetnje nisu nove i da neće promijeniti ništa u Iranu.
-U stvari, to će ujediniti zemlju više nego ikad. Iran mora biti sposoban da se brani. Ono što sprečava SAD da ga napadnu su njegove odbrambene sposobnosti – zaključio je Marandi, dodajući da Trumpova odluka neće promijeniti ponašanje Irana na bilo koji način.
(TBT, Al Jazeera)