Lični imidž Recepa Tayipa Erdogana i Vladimira Putina u raskoraku je sa moći i snagom njihovih zemalja. Obojica u javnosti održavaju sliku moćnih lidera i veliki dio domaćeg biračkog tijela ih tako doživaljava, ali ekonomije njihovih zemalja kaskaju za tom slikom. Čak, iako obojica najavljuju ekonomski rast u narednom periodu, činjenica je da su im šanse za ispunjenje obećanja male.
Problem broj jedan za Tursku je činjenica da njena nacionalna valuta, turska lira, konstantno klizi. Tako je lira u utorak (22. maj) pala na najniži nivo u odnosu na dolar i euro, nakon što je agencija za kreditnu procenu “Fitch Ratings” izrazila zabrinutost zbog previše labave monetarne politike zemlje.
“Fitsch” smatra da bi diskreciona monetarna politika zemlje mogla da se nađe pod pritiskom poslije predsjedničkih izbora 24. juna i dodatno ugrozi kreditni rejting Turske.
Sljedeći sastanak turske Centralne banke zakazan je za samo dvije sedmice, ali mnogi analitičari kažu da će zvaničnici biti prisiljeni da povećaju kamatne stope i prije toga kako bi doprinijeli što boljem kreditnom rejtingu.
– S obzirom da lira izuzetno loše stoji, za oporavak će biti neophodne mjere Centralne banke – napisao je u utorak strateg Turske ekonomske banke Erik Isik u obavještenju klijentima.
Kako je rekao, finansijska tržišta navode na zaključak da investitori “u svojim kalkulacijama uzimaju u obzir značajne skokove kamatne stope”.
Vrijednost turske lire na dan 22. maj 2018. godine pala je za 0,9 posto na 4,6152 za dolar, nakon što je dostigla najnižu vrijednost svih vremena (4,6246/USD). Vrijednost nacionalne valute pala je za jedan posto na 5,4513/EUR i premašila rekordno nisku vrijednost od 5,4653/EUR.
Ni Rusija nije u mnogo boljoj situaciji. Prema prognozama MMF-a i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, svjetski BDP u 2018. i 2019. porast će za 3,9 posto. Ako svjetska ekonomija nastavi da održava godišnju stopu rasta od najmanje tri posto, globalni BDP će se do 2040. udvostručiti u odnosu na trenutnu vrijednost. U tom slučaju, Rusiji će biti veoma teško da ide u korak sa tim trendovima, osim ako se uskoro ne pozabavi gorućim problemima u svojoj ekonomiji.
„Rusija bi trebalo da se, do 2024. godine, pridruži grupi od pet najvećih ekonomija u svijetu. Ruska Federacija treba obezbijediti stope privrednog rasta iznad svjetskog nivoa i održati makroekonomsku stabilnost, uključujući nivo inflacije do četiri posto“, tako glasi jedan od zadataka koje je Vladimir Putin objavio u Ukazu o nacionalnim ciljevima zemlje i strateškim razvojnim zadacima.
(TBT, bloomberg.com)