EKONOMIJA
U protekla dva stoljeća u svijetu su bankrot doživjele ukupno 83 države, među kojima su i najjače svjetske ekonomije SAD-a, Njemačke, Japana i Velike Britanije. Zbog ekonomske krize Grčka je pred bankrot, što bi bio sedmi u historiji te zemlje.
Državni bankrot se u posljednje vrijeme najčešće pominje u
kontekstu negativnog ishoda pregovora Grčke sa njenim
zapadnim kreditorima, ali u protekla dva stoljeća u svijetu su
bankrot doživjele ukupno 83 države, među kojima su i
najjače svjetske
ekonomije SAD-a, Njemačke, Japana i Velike Britanije.
Ekonomska kriza u Grčkoj i mogući bankrot, koji bi
bio sedmi u historiji te zemlje, su glavna tema rasprava na globalnom
ekonomskoj i političkoj pozornici, ali bankrot u protekla dva stoljeća nije zabilježen u samo četiri razvijene
zemlje, dok su sve druge imale to teško iskustvo.
Australija, Novi Zeland, Belgija i Kanada su jedine iz reda
razvijenih zemalja koje u zadnjih 200 godina nisu nikada bankrotirale zbog
unutrašnjih ili vanjskih
zaduženja.
S druge strane, SAD kao najjača ekonomija današnjice u tom
periodu je zabilježili ukupno pet bankrota i to jednom zbog vanjskih, a četiri puta zbog
unutrašnjih dugova. Prvi
bankrot SAD-a desio se bankarskom krizom daleke 1870. godine, a ekonomija
Washingtona je posljednji put bankrotirala 1933. godine, također zbog krize
bankarskog sektora.
Brojni ekonomski stručnjaci smatraju da
su SAD doživjele bankrot i 1979. godine, ali tadašnja kriza je riješena brzo pa se u
zvaničnoj literaturi najčešće ne navodi kao
bankrot.
Posljednje analize javnih zaduživanja i ekonomske
situacije u SAD-u predviđaju da bi se Washington sa novim bankrotom
mogao suočiti 2039. godine.
Blizu polovice evropskih zemalja je u protekla dva stoljeća doživjelo bankrot.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 47 zemalja u Evropi u
periodu od 1800. do 2012. godine bankrot je doživjelo njih 22.
Njemačka je trenutno vodeća ekonomska sila
Evrope i četvrta u svijetu, ali u svojoj historiji unazad 215 godina je
zabilježila ukupno osam
bankrota. Posljednji su bili oni uoči i poslije Drugog svjetskog rata, a današnji uspjeh Berlin
ponajviše duguje
blagovremenim strogim mjerama štednji i efikasnim reformskim procesima.
Velika Britanija je danas peta ekonomska sila svijeta, ali je
i sama četiri puta bila
suočena sa bankrotom,
od kojih je posljednji bio 1932. godine.
Međutim, apsolutni rekorder po broju bankrotnih situacija u
Evropi je Španija, koja je to doživjela ukupno
devet puta. Vlasti u Madridu su osam puta bankrotirale u 19., a jednom u prošlom stoljeću.
Austrija je bankrotirala sedam puta i po tome je odmah iza Španije na tlu
Evrope, a slijedi je Grčka sa šest bankrota do sada i mnogi analitičari već tvrde da je i
sedmi grčki bankrot više nego izvjestan.
Od 47 država u Aziji, njih 14 je u svojoj historiji doživjelo bankrot, a
među njima su i
ekonomski kolosi današnjice Japan, Kina i Indija.
Kina, koja danas korača ka tronu
svjetske ekonomije je od 1800.godine bankrotirala ukupno četiri puta, dok je
njen susjed Japan to iskustvo doživio dva puta.
Afrika koja i danas grca u ekonomskim nedačama je u protekla
dva stoljeća bila često poprište državnih krahova i
bankrota. Od 54 zemlje “crnog kontinenta“, njih 22 su
najmanje jednom imale to iskustvo.
S druge strane Okeanija, koju čini ukupno 14 država, među kojima Australija
i Novi Zeland, je jedini kontinent koji u pomenutom periodu nije znao za
bankrot. Naravno, Antartik nije uvršten u konkurenciju jer na njemu nema država.
Južna Amerika pak prednjači u broju bankrota
u državama. Svih 12
zemalja ovog kontinenta je bilo u situaciji bankrota u prošla dva stoljeća, a Venecuela,
Peru i Ekvador su to iskustvo imale po deset puta i po tome su rekorderi u
svijetu.
Po devet bankrota zabilježili su Brazil,
Meksiko, Urugvaj, Čile, Kostarika, Španija i Rusija i po tome dijele drugo mjesto u
svijetu.
Na trećem mjestu po broju bankrota u svijetu se nalazi
Argentina sa osam bankrota.
(The
Bosnia Times, AA)
